U RH zbog problema sa spolnom orijentacijom pomoć potražilo 587 djece

Kako bi tema transrodnosti, kod nas još uvijek tabu, dospjela do javnosti, morao se očito dogoditi slučaj Brazilca, prije nekoliko dana uhićenog u zagrebačkoj zračnoj luci, u čijem je tijelu pronađeno 117 kapsula kokaina namijenjeno daljnjoj preprodaji i distribuciji, piše Večernji list.

No, “tema u temi” isplivala je tek u danima koji su slijedili uhićenju, kada se doznalo da se 45-godišnji Brazilac deklarirao kao žena te da će biti smješten na ženskom odjelu u Remetincu, poštujući njezino elementarno pravo. Uistinu, kakva su prava transrodnih osoba u Hrvatskoj, koliko ih je, na kakve sve prepreke nailaze prilikom promjene spola, kako ih tretira administracija i što im od zahvata omogućuje zdravstveno osiguranje?

O dijagnozi rodne disforije u Hrvatskoj se glasnije govori od 2016. godine kada su u “Narodnim novinama” objavljene Stručne smjernice za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu. Na upit Večernjeg lista Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odgovorio je kako plaća provedenu zdravstvenu zaštitu za sve postupke koji su medicinski indicirani, ne ulazeći u to da li se oni obavljaju transrodnim osobama.

”Osigurane osobe koje su u procesu tranzicije spola na teret obveznog zdravstvenog osiguranja mogu obaviti sve medicinski indicirane postupke sukladno stručnim smjernicama. Utvrđivanje postojanja medicinske indikacije, odnosno opravdanosti zahvata kod pojedine osobe, verificirano kliničkim statusom i dijagnostičkim nalazima, u nadležnosti je struke, odnosno doktora specijalista ugovorne zdravstvene ustanove”, navode dodajući kako u HZZO nema registar osoba koje su u tranziciji pa ne može niti razlučiti podatke o troškovima zdravstvene zaštite za te osobe.

Također, tumače kako o životu u drugom rodnom identitetu mišljenje daje Nacionalno zdravstveno vijeće sukladno Pravilniku o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, dok je sama procedura utvrđena podzakonskim propisima Ministarstva zdravstva.

Premda su novinari spomenutog medija upitom prema nadležnom ministarstvu željeli doznati o broju transrodnih osoba u Hrvatskoj, na upit nisu dobili odgovor. No, psihijatar dr. Herman Vukušić nedavno je izvijestio da je na zagrebačkom Rebru u zadnjih sedam godina zbog problema sa svojom spolnom orijentacijom pomoć potražilo 587 djece, od kojih 336 dječaka i 251 djevojčica, tumačeći kako posljednjih 15ak godina u svijetu doživljavamo eksplozivan rast ove dijagnoze u dječjoj i adolescentskoj populaciji, a takav trend sada vidimo i u Hrvatskoj, piše novinarka Večernjeg lista Renata Rašović.