Trebamo li se bojati koronavirusa ove jeseni? Pitali smo imunologa

S dolaskom jeseni, kao i svake godine, pojačano se šire različite viroze i prehlade. Između ostalog, hladniji period godine je i vrijeme čestih zaraza koronavirusom. Hoće li i ove godine dolazak jeseni utjecati na širenje koronavirusa? Trebaju li se građani ponovno cijepiti? Kako se pripremiti i ojačati imunosni sustav? O svemu tome smo razgovarali s prof. dr. sc. Zlatkom Trobonjačom, dr. med., imunologom s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

• Što je "bolest X" i trebamo li strahovati od iduće pandemije?

Imamo li razloga za brigu u idućim mjesecima?

Respiracijski virusi kao što su koronavirus, gripa i prehlada se lakše šire u jesenskim i zimskim uvjetima, posebno zato što ljudi više borave u zatvorenim prostorima, kaže profesor Trobonjača.

"Koronavirus je značajno zarazniji od većine drugih respiracijskih virusa. Ako je jedan čovjek u prostoriji zaražen, puno više ljudi u istoj prostoriji će se zaraziti od koronavirusa nego od, primjerice, gripe. Upravo zbog toga što ima tako visoku zaraznost, može se širiti i u ljetnim uvjetima, u što smo se uvjerili u prethodnom epidemijskom valu. No jesenski i zimski uvjeti dodatno povećavaju širenje koronavirusa."

Rizik od pojave novih, opasnijih sojeva koronavirusa postoji, dodaje profesor Trobonjača. Međutim, dugoročno gledano, smatra kako će s godinama nastajati sve blaži sojevi.

"Logična predvidljiva virusna evolucija podrazumijeva da će nastajati sve blaži sojevi virusa. Sada se virus još dosta predvidljivo ponaša. On je trenutno malo manje od pet godina u ljudskoj populaciji. Može se dogoditi da virus izmutira u agresivniju formu. Međutim, vjerojatnost da će se to dogoditi je vrlo mala. Logično je očekivati da će s godinama nastajati varijante koronavirusa koje će izazivati sve blažu bolest. Vjerojatno će se u konačnici koronavirus pretvoriti u virus koji će izazivati običnu prehladu. Opet, treba znati da kod nekih ljudi može izazvati težu bolest."

Kada govorimo o značajnom širenju koronavirusa, profesor Trobonjača kaže kako nema posebnog razloga za brigu.

"Epidemijski ljetni val je prošao. Veće ili manje epidemijske valove možemo očekivati oko dva puta godišnje. Ako je to bilo na ljeto, onda drugi vjerojatno može doći na zimu. Ne postoji veći razlog za brigu, ali uvijek treba pratiti situaciju i biti dobro informiran. Iznenađenja nisu vjerojatna, ali su moguća. Ne očekujem nekakve veće probleme, bez obzira kada taj epidemijski val dođe."

Trebamo li se ponovno cijepiti?

Što se tiče cijepljenja protiv COVID-a, profesor Trobonjača ističe nekoliko stvari.

"To više nije jedan virus. Dakle, to nije wuhanski tip virusa. Poslije njega su se pojavili drugačiji virusi; beta, delta, omikron... Sada imamo mnogo podvarijanti omikron virusa koji su međusobno značajno različiti u odnosu na izvorni wuhanski virus. Ako osoba razvije imunost protiv wuhanskog virusa, to ne znači da će je ta imunost u potpunosti štititi protiv novih varijanti."

Ipak, ta imunost nas štiti od težih oblika bolesti. Ono što naš sugovornik ističe ističe jest da se ne trebaju svi ponovno cijepiti. Barem ne oni koji su nekoliko puta preboljeli virus i oni koji su se već cijepili.

"Međutim, ugrožene skupine, kao što su ljudi stariji od 65 godina, ljudi koji boluju od karcinoma ili neke druge bolesti, bi se trebale boosterirati jer cjepivo podiže razinu imunosti."

Osim što su hladniji mjeseci pogoduju zarazi koronavirusom, učestalija su i zaraze virusom gripe. Profesor Trobonjača zato preporučuje svakome da se cijepi protiv gripe.

"Ja se svake godine cijepim protiv gripe već dugi niz godina. Tako se akumulira imunost protiv različitih virusnih podvarijanti. Gripa ima isto tako veliki broj virusnih podvarijanti, svake godine nastaju nove mutacije virusa."

Kako bi naš imunosni sustav bio učinkovit, važno je pridržavati se zdravih životnih navika. Profesor Trobonjača ističe tri najvažnije stavke: tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i kvalitetan san.

"Važno je odabrati određenu tjelesnu aktivnost i prilagoditi je svojim mogućnostima i dobi. Osim toga, prehrana bi trebala biti bogata esencijalnim stvarima poput masnih kiselina, aminokiselina, vitamina i minerala. Važno je unositi puno voća i povrća. Također, san mora biti kvalitetan i dovoljno dug da bi se naš organizam odmorio. Zato je važna higijena sna - nekoliko sati prije spavanja ništa ne jesti, ići u krevet u isto vrijeme i spavati u potpunom mraku."

Vezani sadržaj:

• Kako brinuti o imunitetu tijekom hladnijih mjeseci? S ovih pet stvari počnite već danas!
• Riješite ih se ove jeseni: Pet svakodnevnih navika koje najviše štete vašem imunitetu