Realna opasnost: Što učiniti ako nekoga udari grom i kako se zaštiti do toga

Izvor slike: Canva

U Dresdenu je ozlijeđeno desetero ljudi nakon što je grom udario u blizini rijeke Labe na području Rosengartena, obavijestili su njemački mediji u ponedjeljak 21. svibnja. Dvije osobe su doživjele srčani zastoj te oživljene na licu mjesta. Četvero njih pretrpjelo je po život opasne ozljede prije nego što su prevezeni u bolnicu.

Prema podacima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, udar groma u 10-30 % slučajeva dovodi do smrti, a 50-70 % preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava. Upravo zato je potreban oprez i poznavanje zaštitnih mjera.

Moguće zdravstvene posljedice nakon udara groma

U slučaju da je osobu udario grom, postoje mnogi rani simptomi koji se javljaju, a to mogu biti:

srčani zastoj (srce prestaje kucati)
zastoj disanja (nemogućnost disanja)
oštećenje živaca koje dovodi do dugoročnih učinaka poput napadaja, poteškoća s pamćenjem, poremećaja spavanja, promjena osobnosti i parestezije (ili bockanja u rukama i nogama)
opekline tkiva
gubitak vida, katarakta, odvajanje mrežnice i unutarnje očno krvarenje
gubitak sluha i napuhani bubnjići

Kasni simptomi koji se mogu javiti nakon udara groma su različiti psihički i neurološki poremećaji.

Što učiniti ako je osobu u blizini vas udario grom?

Prvo i najvažnije je otići na sigurno mjesto te nazvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194.
Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.
Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja (misliti na moguću ozljedu kralježnice). Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).

Kako izbjeći udar groma?

Prije odlaska u prirodu važno je informirati se o vremenskim uvjetima kako bi se izbjegla oluja.
Tamni oblaci, sijevanje i pojačan vjetar znak su da se približava oluja tako da je važno da promatrate nebo.
Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište.
Ako čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom
U zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači.
Ne koristite telefon i mobitel tijekom oluje.
Ne tuširajte se i ne perite rublje ili posuđe.
Isključite sve električne uređaje tijekom oluje.
Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa.
Svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara.
Nikada nemojte stajati i u velikoj skupini ljudi nego se raspršite, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba.
Izbjegavajte eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume.
U šumi potražite zakon kraj manjih stabala i grmlja.
Tijekom oluje izbjegavajte nošenje metalnih predmeta.
Izbjegavajte boravak u blizini strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda.
Velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena.
Na otvorenom prostoru izaberite najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode, čučnite i pognite se prema naprijed stavljajući ruke oko koljena; u tom položaju smanjuje se tjelesna visina i što manjom površinom tijela dodiruje tlo
Ako se osjeti pucketanje, a kosa počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma, odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće, čučnite, spustite glavu i rukama pokrite uši kako biste spriječili ozljede bubnjića.