Vrste meditacije

 Meditacija usmjerena na intelekt

U ovakvoj vrsti meditacije osoba se usmjeruje na nešto što potiče razmišljanje. Klasični primjer ovakve meditacije su zen koani. Cilj zen meditacije je postizanje stanja ne-uma, stanja koje je iznad intelekta i apstraktnog razmišljanja (satori). Ipak, da bi postigli to stanje zen majstori koriste mišljenje. Mišljenje ovdje služi ukidanju mišljenja, kao kada bismo vatrom gasili vatru.

Drugi primjer ovakve meditacije je pristup J. Krishnamurtija. U svojoj knjizi Think on These Things (Razmišljajte o ovim stvarima) on daje više od sto pitanja koja nas mogu potaknuti na razmišljanje, primjerice:

• Istina je da društvo počiva na stjecanju i ambiciji; ali kad ne bi bilo ambicija zar ne bismo propali?

• Nezadovoljstvo nam priječi jasno razmišljanje. Kako možemo prevladati tu prepreku?

• Zašto želimo živjeti luksuzno?

Pretpostavlja se da će razmišljanje o ovim i sličnim pitanjima meditantu rasvijetliti njegov odnos prema postojanju. Ovo prosvjetljenje će isprazniti mozak od nebitnih sadržaja i dovesti do stanja smirena uma. To je stanje svjesnosti u kojem osoba promatra tok misli u svjesnu umu bez da ih razlikuje po vrijednosti, važnosti ili ispravnosti.

Meditacija usmjerena na osjećaje

U ovoj vrsti meditacije meditant usmjeruje svoju pažnju na neki simbol uz kojega su vezane emocije. Ovi simboli su najčešće vezani uz religiju. Za kršćane to će biti križ, a za pripadnike neke istočnjačke religije mandala (kružni lik) ili mantra (sveta riječ ili pjesma). Simbol služi za usmjeravanje pažnje, a ako pažnja odluta meditant je vraća na simbol. Ova vrsta meditacije najčešće se povezuje sa stanjem blaženstva i savršene sreće (samadhi).

Meditacija usmjerena na tijelo

U ovoj vrsti meditacije meditant usmjeruje pažnju na neki autonomni proces. To može biti disanje, puls ili neki položaj tijela. Primjer ovakve meditacije je Hatha joga. Ovakvi tipovi meditacije mogu također dovesti do izmijenjenih stanja svijesti, te do veće samokontrole u autonomnim procesima.

Meditacija usmjerena na aktivnost

U ovoj vrsti meditacije meditant usmjeruje pažnju na neki obrazac ponašanja. Primjer ovakve meditacije je Tai Chi u kojem osoba svjesno i namjerno izvodi neki pokret. Pokret se izvodi vrlo sporo tako da osoba povećava svoju svjesnost o njemu. Nazivi pokreta su vrlo slikoviti (primjerice: Medvjed grli drvo, Nategnite luk da biste pogodili lešinara, Divlja guska širi svoja krila, Namatanje svile na vreteno, Ždral razmahuje krilima). Savladati ih se može samo imitacijom.

Transcendentalna meditacija (TM)

Transcendentalna meditacija predstavlja tipičan primjer meditacije usmjerene na osjećaje. TM koju je u Ameriku donio Maharishi Mahesh Yogi sigurno je danas najpoznatija vrsta meditacije na Zapadu. Još 1978. procijenjeno je da je tehniku naučilo preko milijun ljudi, a taj broj je danas sigurno znatno veći.

... TM je tehnika kojom se smiruje duh, odnosno dovodi u stanje manje pobuđenosti. Dok vježba čovjek doživljuje sve mirnije i mirnije razine mišljenja dok konačno ne dospije u područje potpune mentalne tišine. U tom stanju njegova pažnja prelazi (transcendira) uobičajene, svakodnevne nivoe mišljenja, pa je stoga tehnika i dobila naziv transcendentalna meditacija.

Smirivanje duha u stopu slijedi i smirivanje tijela - ono postaje opuštenije nego za vrijeme duboka sna. Ipak, čovjek pritom ne zaspi, ostaje potpuno svjestan i obično zapaža sve što se oko njega dešava. To nije stanje nesvijesti niti hipnotički trans već, jednostavno, stanje dubokoga duševnoga i tjelesnoga mira i ujedno potpune budnosti.

Vježba tehnike transcendentalne meditacije traje četrdesetak minuta dnevno, dvadeset ujutro i dvadeset popodne ili predvečer. Najprije se udobno sjedne, zatim se zaklope oči i započne vježbati mentalna tehnika. Posljedica je potpuno smirivanje duha.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: