Zašto povećanje broja rastava utječe na veći rizik od demencije?

Ljudi koji su ostali u braku s jednom osobom dugi niz godina u sredini svog života imali su manji rizik od razvoja demencije u starijoj dobi, prema nedavnoj studiji objavljenoj u Journal of Aging and Health.

"Brak može utjecati na čimbenike rizika za demenciju", rekao je glavni autor dr. Vegard Skirbekk s Norveškog instituta za javno zdravstvo u priopćenju za javnost. Kako bi istražili kako bračni status može utjecati na zdravlje mozga, istraživači su koristili podatke od 8.706 ljudi koji su bili uključeni u 'HUNT' studiju, istraživanje zdravlja stanovništva iz bivšeg okruga Nord-Trøndelag u Norveškoj, prenosi Everyday Health.

Skupina koja je ostala u jednom, dugom braku imala je najmanji postotak demencije, dok su oni koji su bili rastavljeni ili nisu ni vjenčani, imali najveću vjerojatnost za razvoj blagog kognitivnog oštećenja ili demencije. Među samcima su ljudi s djecom imali niže stope demencije nego ljudi bez djece.

Rizik od kognitivnog pada najveći među samcima i razvedenima

Istraživači su promatrali bračni status kod ljudi u rasponu od 24 godine (od 44 do 68 godine), kako bi vidjeli postoji li povezanost s kliničkom dijagnozom demencije ili blagim kognitivnim oštećenjem nakon 70. godine.

Demencija se smatra ozbiljnim oštećenjem pamćenja, jezika i razmišljanja koje remeti svakodnevno funkcioniranje, dok blago kognitivno oštećenje ne mora nužno utjecati na svakodnevni život. Na kraju 24-godišnjeg istraživanja, 11,6 posto sudionika imalo je dijagnozu demencije, a 35,3 posto dijagnozu blagog kognitivnog oštećenja.

Ključni nalazi uključuju:

• Prevalencija demencije bila je veća među neoženjenima (14,1 posto) u odnosu na one u trajnom braku (11,2 posto)
• Rizik od demencije bio je veći za neoženjene, kontinuirano razvedene i povremeno razvedene. Skupine udovica i povremeno oženjenih imale su isti rizik za demenciju i blago kognitivno oštećenje kao i za one koje su bile u trajnom braku

Društvena izolacija može povećati rizik od demencije

“Što točno uzrokuje demenciju je misterij. Ovo istraživanje pokazuje da su brak i manji rizik od demencije povezani, ali ne znamo zašto,” rekla je u priopćenju autorica Asta Håberg, liječnica u bolnici St. Olav i profesorica na Norveškom sveučilištu znanosti i Tehnologija u Trondheimu.

Društvena izolacija može biti jedno od mogućih objašnjenja. Društvena izolacija je nedostatak ljudskih veza ili podrške. Ona može kod nekih ljudi dovesti do usamljenosti, dok se drugi mogu osjećati usamljeno, a da nisu društveno izolirani. Istraživanja sugeriraju da društvena izolacija značajno povećava rizik od prerane smrti osobe od svih uzroka i povezana je s oko 50 posto povećanim rizikom od demencije, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Dobri brakovi mogu pomoći našem mozgu

Studija objavljena 2019. u The Journals of Gerontology tada je otkrila da ljudi koji su razvedeni imaju dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti kognitivnu disfunkciju povezanu s demencijom nego ljudi u braku, pri čemu razvedeni muškarci imaju najveći rizik.

Ipak, druga istraživanja pokazuju da nesretan brak može imati suprotan učinak. Studija objavljena u kolovozu 2021. u časopisu Social Science & Medicine otkrila je da je kvaliteta braka značajno povezana s kognitivnim zdravljem muškaraca, ali ne i žena. Među muškarcima, povećanje pozitivne bračne kvalitete povezano je sa sporijom stopom kognitivnog pada, dok je povećanje negativne bračne kvalitete povezano s bržom stopom kognitivnog pada.

Autori su zaključili da stariji muškarci koji su u lošoj vezi mogu biti osjetljivi na kognitivni pad i da poboljšanje njihovog braka može zaštititi njihovo kognitivno zdravlje u kasnijem životu. Norveški znanstvenici također su otkrili da rađanje djece smanjuje rizik od demencije za 60 posto među nevjenčanom skupinom u studiji.

“Neki ljudi imaju teoriju da, ako imate djecu, ostajete više kognitivno angažirani. Na primjer, morate imati posla s ljudima i sudjelovati u aktivnostima koje inače ne biste morali obavljati. To stimulira vaš mozak tako da možda bolje radi. Na taj način gradite neku vrstu kognitivne rezerve,” rekla je Håberg.

Vezani sadržaj:

• Najgora navika za doručak zbog koje vaš mozak brže stari i što je MIND dijeta
• Ovi jednostavni zadaci mogu smanjiti rizik od demencije
• Ako ne možete učiniti ovih 5 stvari, možda imate Alzheimerovu bolest