10 "kontroverznih" namirnica: U što vjerovati - jesu li na kraju zdrave ili štetne?

10 "kontroverznih" namirnica: U što vjerovati - jesu li na kraju zdrave ili štetne?

10 "kontroverznih" namirnica: U što vjerovati - jesu li na kraju zdrave ili štetne?
  • Objavljeno: Srijeda, 12.06.2024.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Canva

Mnogi smatraju da postoje namirnice koje nikada ne bi trebali jesti, a to se najčešće odnosi na različite vrste hrane i pića koje se povezuje uz debljanje. U vrijeme kada nije neuobičajeno znanje o prehrani temeljiti na člancima s interneta koji često nisu potkrijepljeni znanstveno provjerenim činjenicama, ne čudi da može doći do formiranja pogrešnih ili barem preuranjenih zaključaka.

Uz to, treba imati na umu - a to vrijedi i onda kada postoji valjan izvor za određene tvrdnje - da se ne mogu svi rezultati ispitivanja primijeniti na stvarni život u kojem drugi faktori, poput socioekonomskog statusa, tjelovježbe i cjelokupnog načina prehrane, također utječu na zdravlje.

U konačnici, vrijednost rezultata istraživanja ovisi o modelu istraživanja, broju ljudi koji su poslužili kao uzorak (i je li se uopće radilo o ljudima ili životinjama) te drugim čimbenicima.

Ovom se temom pozabavio portal Everyday Health i istražio koje su to namirnice dospjele na različite popise "štetnih" ili "zabranjenih" iako to uopće ne moraju biti, pod uvjetom da budu dijelom uravnotežene prehrane.

1. Suho voće

Suho voće je koncentrirani izvor energije iz prirodnog šećera. Budući da je manjeg volumena u usporedbi sa svježim voćem, nije toliko zasitno. Također, ima oko četiri puta više kalorija od svježeg voća. Međutim, suho voće je vrlo hranjivo i sadrži antioksidanse. Najbolje je kupovati suho voće bez dodanog šećera jer je ono već prirodno dovoljno slatko.

2. Kravlje mlijeko

Mnogi smatraju da mliječni proizvodi nisu baš najzdravija opcija. Jedna česta pritužba protiv kravljeg mlijeka je da ono povećava upale u tijelu. Međutim, istraživanja pokazuju da, ako kravlje mlijeko ne izaziva alergiju, općenito ima protuupalni učinak. Još neke prednosti su da je kravlje mlijeko dobar izvor proteina te hrani kosti i zube.

3. Orašasti plodovi

Mnogi ne jedu orašaste plodove jer sadrže masnoće, a time i više kalorija, no to su uglavnom zdrave nezasićene masti. Istraživanja pokazuju da su oni koji jedu orašaste plodove mršaviji od onih koji ih ne jedu. Također, jedna je studija pokazala da orašasti plodovi mogu pomoći pri mršavljenju. Najbolje je pojesti jednu porciju (malu šaku) orašastih plodova dnevno za unos zdrave količine masti.

4. Sok od naranče

Cijeđeni sok od naranče ima nižu razinu nutritivne vrijednosti od cijele naranče. To je zato što su u cijeđenom soku izvučena zasitna vlakna pogodna za crijeva. Međutim, 100-postotni sok od naranče ne sadrži dodani šećer, bogat je hranjivim tvarima, sadrži kalij, vitamin C i folat.

5. Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice i pahuljice koje su pune šećerom su dvije različite stvari. Cjelovite žitarice su bogate vlaknima te imaju vrlo malo ili čak nimalo dodanog šećera. Upravo zato su odličan izbor za doručak. Odlično se slažu uz nemasni jogurt, sjemenke, svježe voće ili smrznuto bobičasto voće.

6. Jaja

Mnogi smatraju da jaja nisu baš najzdravija opcija jer sadrže kolesterol. Međutim, sam kolesterol ne povećava razinu kolesterola u krvi, već zasićene masnoće u prehrani. Jaja sadrže više od 13 esencijalnih hranjivih tvari, poput vitamina D i A, luteina i zeaksantina te kolina. Potpuno je prihvatljivo pojesti jedno jaje na dan.

7. Pečeni krumpir

Pomfrit i pečeni krumpir su dvije različite stvari. Pečeni krumpir u sebi sadrži manje kalorija i masti od pomfrita. Krumpir je izvrstan izvor kalija, koji pomaže u regulaciji i snižavanju krvnog tlaka. Umjesto maslaca, sira, kiselog vrhnja i komadića slanine (koji su svi puni zasićenih masti), najbolje ga je jesti uz obični grčki jogurt ili povrće.

8. Kruh

Bijeli kruh je mnogima poznat kao namirnica koja deblja jer sadrži ugljikohidrate. Međutim, oni koji ga se ne žele odreći mogu zamijeniti bijeli kruh s kruhom od cjelovitih žitarica te pripaziti da ga konzumiraju u ograničenim količinama. Ostatak prehrane je dobro uravnotežiti s nemasnim izvorima proteina, cjelovitim žitaricama, masnoćama zdravim za srce te voćem i povrćem.

9. Crveno meso

Prema nekim izvorima, pretjerana konzumacija crvenog mesa (govedine, svinjetine i janjetine) može povećati rizik od raka debelog crijeva zato što crveno meso povećava upalu koja uzrokuje rak mijenjajući crijevni mikrobiom. Također, budući da crveno meso može biti značajan izvor zasićenih masti, izvori tvrde da može povećati rizik od srčanih bolesti. Ipak, crveno meso je dobar izvor hranjivih tvari, posebno proteina, željeza, cinka i vitamina B12. Budući da svejedno nije najzdravija opcija bilo bi dobro ograničiti ga na tri puta tjedno.

10. Crveno vino

Istraživanja pokazuju da čak i jedna čaša crvenog vina dnevno može povećati rizik od raka dojke, jednjaka i usne šupljine. Međutim, crveno vino sadrži biljni spoj resveratrol koji je povezan sa zdravljem srca. Potpuno je prihvatljivo povremeno si priuštiti čašu crvenog vina, ali kao i sve navedene namirnice, važno je ograničiti njihovu količinu te uravnotežiti sa zdravom prehranom.

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije