Zdravstveni vremeplov, 09. ožujka: Pionirke feminističke psihologije

Kasne 1970-e i 1980-e godine označile su razdoblje kada je ženski pokret počeo transformirati područje psihologije i psihoterapije. U vrijeme kada je tradicionalna terapija često zanemarivala ili pogrešno tumačila jedinstvena iskustva žena, hrabre pionirke poput Carol Gilligan, Jean Baker Miller i Harriet Lerner započele su revoluciju koja je zauvijek promijenila pristup mentalnom zdravlju.

Carol Gilligan je svojim revolucionarnim djelom "In a Different Voice" (1982.) izazvala prevladavajuće teorije moralnog razvoja koje su bile temeljene isključivo na istraživanjima s muškim sudionicima. Otkrila je da žene često donose moralne odluke kroz "etiku brige" koja naglašava odnose i povezanost, za razliku od "etike pravde" koja je dominirala u muškim uzorcima. Ovo otkriće preoblikovalo je naše razumijevanje ljudskog razvoja i pokazalo kako rodni stereotipi mogu iskriviti znanstveno istraživanje.

Jean Baker Miller, osnivačica Stone centra za razvojne usluge i studije na Wellesley koledžu, razvila je revolucionarnu "relacijsku teoriju" koja je prepoznala važnost povezanosti i odnosa u ženskom psihološkom razvoju. Njezina knjiga "Toward a New Psychology of Women" (1976.) bila je manifest koji je izazvao tradicionalne teorije koje su vrednovale neovisnost i autonomiju iznad povezanosti.

Harriet Lerner, poznata po knjizi "The Dance of Anger", pomogla je milijunima žena razumjeti i konstruktivno izraziti ljutnju u vremenu kada se ženska ljutnja smatrala neprikladnom ili "histeričnom". Njezin rad pružio je praktične alate za navigaciju kroz složene obiteljske dinamike i izazove u odnosima.

Feministička terapija koju su razvile pionirke ovog pristupa nije bila samo novi način liječenja, već i društveni pokret koji je duboko promijenio pogled na mentalno zdravlje. Prepoznavši utjecaj društvenih struktura na psihološko stanje, feminističke terapeutkinje izazvale su nejednake odnose moći u terapijskom okruženju. Naglašavale su važnost društvenog aktivizma kao ključnog dijela procesa iscjeljenja, ističući da promjene u društvenim normama mogu imati dubok utjecaj na individualnu dobrobit. Osim toga, razvile su nove terapijske tehnike za rad s traumom, slikom tijela i interpersonalnim odnosima, stvarajući holistički pristup koji uključuje kako osobnu, tako i društvenu dimenziju iscjeljenja.

Utjecaj feminističke terapije proširio se daleko izvan granica psihoterapijske ordinacije. Oblikovao je šire kulturne razgovore o rodu, moći i društvenoj pravdi. Ove pionirke nisu samo pomagale svojim klijenticama - promijenile su način na koji društvo razumije mentalno zdravlje, pokazujući da osobne borbe često imaju političke i društvene korijene.

Od revolucionarnih knjiga do terapijskih pristupa koji osnažuju, nasljeđe ovih žena živi u svakoj terapijskoj seansi koja prepoznaje jedinstvena iskustva žena i izazove rodnih predrasuda. Njihov rad podsjeća nas da mentalno zdravlje nije samo osobno pitanje - ono je duboko povezano s društvenom pravdom i jednakošću.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 08. ožujka: Svjetlo sestrinstva – Revolucija Florence Nightingale
• Zdravstveni vremeplov, 07. ožujka: Liječnik koji je liječio ludilo groznicom
• Zdravstveni vremeplov, 06. ožujka: Od vrbinog lišća do globalnog brenda – Aspirin slavi rođendan