Zdravstveni vremeplov, 10. ožujka: Žena koja je svijetlila u tami – Revolucionarno nasljeđe Marie Curie

Marie Curie nije bila samo znanstvenica - bila je neustrašiva pionirka koja je probila barijere u svijetu kojim su dominirali muškarci i čija su otkrića zauvijek promijenila medicinu. Njezina priča o znanstvenoj genijalnosti, neumornoj predanosti i nevjerojatnoj osobnoj hrabrosti ostaje inspiracija i danas.

Rođena kao Maria Skłodowska u Poljskoj, Marie je morala prevladati ogromne prepreke samo da bi dobila pristup visokom obrazovanju. U vrijeme kada ženama nije bilo dopušteno studirati u njezinoj domovini, preselila se u Pariz gdje je diplomirala fiziku i matematiku na Sorboni, često učeći na hladnoći i gladujući dok je štedila novac za školovanje.

Njezin revolucionarni rad započeo je u improviziranom laboratoriju, odnosno u trošnom spremištu gdje je zajedno sa suprugom Pierreom Curieom istraživala tajanstvene zrake koje je otkrio Henri Becquerel. U tom skromnom okruženju, Marie je otkrila dva nova elementa: polonij (nazvan po njezinoj domovini Poljskoj) i radij, čije je ime dobio po latinskoj riječi za "zraku" zbog svoje sposobnosti da svijetli u mraku.

Ova otkrića nisu bila samo znanstveni trijumf već su postavila temelje za revoluciju u liječenju raka. Marie je brzo prepoznala potencijal radija za uništavanje stanica tumora. Razvila je mobilne rendgenske jedinice tijekom Prvog svjetskog rata, osobno upravljajući njima na bojišnici i obučavajući medicinske sestre za njihovu upotrebu. Procjenjuje se da su ove jedinice pomogle u pregledu više od milijun ranjenih vojnika.

Marie Curie postigla je ono što nijedna žena prije ili poslije nje nije uspjela - osvojila je dvije Nobelove nagrade u različitim znanstvenim disciplinama. Prva je bila za fiziku 1903. godine (koju je dijelila s Pierreom Curieom i Henrijem Becquerelom) za istraživanje radioaktivnosti, a druga za kemiju 1911. godine za otkriće radija i polonija.

Ironično i tragično, upravo otkriće koje je spasilo milijune života koštalo je Marie njenog vlastitog. Nesvjesna opasnosti radioaktivnosti, često je nosila epruvete s radijem u džepovima i izlagala se ogromnim dozama zračenja. Umrla je 1934. godine od aplastične anemije uzrokovane dugotrajnim izlaganjem radijaciji.

Njezino nasljeđe živi u svakoj radioterapiji koja liječi rak, u svakom rendgenskom snimku koji dijagnosticira bolest, i u svakoj ženi znanstvenici koja slijedi njezin put. Marie Curie nije samo otkrila nove elemente već je osvijetlila put za revoluciju u medicini i inspirirala generacije žena da slijede svoje znanstvene snove unatoč svim preprekama.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 09. ožujka: Pionirke feminističke psihologije
• Zdravstveni vremeplov, 08. ožujka: Svjetlo sestrinstva – Revolucija Florence Nightingale
• Zdravstveni vremeplov, 07. ožujka: Liječnik koji je liječio ludilo groznicom