Zdravstveni vremeplov, 10. veljače: Od faraona do grčke elite - povijest kozmetike i higijene

Zdravstveni vremeplov, 10. veljače: Od faraona do grčke elite - povijest kozmetike i higijene

Zdravstveni vremeplov, 10. veljače: Od faraona do grčke elite - povijest kozmetike i higijene
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 10.02.2025.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

U vremenu kada razmišljamo o kozmetici kao modernom izumu, malo tko zna da je priča o uljepšavanju stara gotovo koliko i sama civilizacija. Vratimo se 3000 godina u prošlost, kada su drevni Egipćani postavili temelje onoga što danas nazivamo kozmetičkom industrijom.

Egipatska civilizacija nije samo izgradila piramide već je stvorila i prva javna kupališta, prava središta društvenog života i higijene. U tim raskošnim prostorima razvili su čitavu paletu kozmetičkih proizvoda, od ljekovitih ulja i pasta do prvih sapuna. Egipćani nisu kozmetiku koristili samo za uljepšavanje već su vjerovali u duboku povezanost između higijene, ljepote i duhovnog blagostanja.

Njihova sofisticirana znanja o kozmetici uključivala su proizvodnju različitih ulja za njegu kože, balzama za usne, i pasta za kosu. Posebno su bili vješti u izradi kajala - crne šminke za oči koja nije služila samo u kozmetičke svrhe, već je štitila oči od jarkog sunca i insekata. Sapuni su se proizvodili od životinjskih masti i biljnih ulja, često obogaćeni mirisnim biljem i začinima.

Dok su Egipćani razvijali kozmetiku za sve društvene slojeve, u antičkoj Grčkoj kozmetički proizvodi postali su simbol društvenog statusa. Grčka aristokracija počela je koristiti puder za lice i crveni ruž za usne ne samo kao sredstvo uljepšavanja, već i kao način vizualnog odvajanja od običnog puka. Blijedo lice, postignuto puderom, bilo je znak da osoba ne mora raditi na otvorenom, dok je crveni ruž simbolizirao bogatstvo i moć.

Ove drevne civilizacije osim što su stvorile prve kozmetičke proizvode, postavile su i temelje za razumijevanje važnosti osobne higijene i njege. Njihova inovativnost u stvaranju kozmetičkih preparata pokazuje da je želja za ljepotom i njegom univerzalna ljudska karakteristika koja nadilazi vrijeme i kulture.

Od egipatskih kupališta do grčkih kozmetičkih rituala, ova rana povijest kozmetike podsjeća nas da potreba za njegom i uljepšavanjem nije moderna pojava. Naprotiv, ona je duboko ukorijenjena u ljudsku civilizaciju, povezujući nas s našim precima koji su, baš poput nas, tražili načine da istaknu svoju ljepotu i održe zdravlje.

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije