Zdravstveni vremeplov, 12. veljače: Prva primjena penicilina: Kada je ruža ogrebla povijest medicine

Na današnji dan, 12. veljače 1941. godine dogodio se trenutak koji će zauvijek promijeniti povijest medicine, prva primjena penicilina na čovjeku. Glavni lik ove dramatične priče bio je 43-godišnji policajac Albert Alexander, čija je sudbina, iako tragična, otvorila put revoluciji u liječenju bakterijskih infekcija.

Godinu dana ranije, Howard Florey i njegov tim na Oxfordu dokazali su da penicilin može zaštititi miševe od smrtonosnih streptokoka. Međutim, trebalo je napraviti sljedeći, odvažni korak i isprobati lijek na čovjeku. Prilika se ukazala kada je policajac Alexander završio u bolnici s teškom infekcijom, koju je dobio nakon što se ogrebao na ružin trn tijekom obrezivanja ruža u svom vrtu.

Alexanderovo stanje bilo je kritično. Infekcija se proširila po cijelom licu, zahvatila oči i pluća, stvarajući ogromne apscese. Liječnici su bili nemoćni pred agresivnom bakterijskom infekcijom koja je prijetila njegovom životu. U tom trenutku, Florey i njegov tim odlučili su primijeniti eksperimentalni penicilin.

Rezultati su bili spektakularni jer je u roku od nekoliko dana Alexander je pokazao nevjerojatan oporavak. No, tada se dogodila tragedija koja će potaknuti revoluciju u proizvodnji antibiotika, zalihe penicilina su se iscrpile. Unatoč očajničkim pokušajima da se proizvede više lijeka, uključujući i skupljanje već korištenog penicilina iz Alexanderovog urina kako bi ga se ponovno pročistilo i upotrijebilo, policajac je preminuo nekoliko dana kasnije.

Alexanderova priča, iako završava tragično, nije bila uzaludna. Njegov slučaj je dokazao da penicilin djeluje protiv bakterijskih infekcija kod ljudi, što je potaknulo intenzivna istraživanja i razvoj metoda masovne proizvodnje ovog lijeka. Uskoro su uslijedili uspješniji slučajevi liječenja, a britanska vojska počela je planirati korištenje penicilina za liječenje ranjenih vojnika na bojištu.

Danas, kada antibiotici spašavaju milijune života godišnje, važno je prisjetiti se policajca Alberta Alexandera i njegovog nehotičnog doprinosa medicini. Također nas upozorava na važnost odgovornog korištenja antibiotika, jer i danas, kao i tada, njihova dostupnost može značiti razliku između života i smrti.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 11. veljače: COVID-19 - Dan kada je pandemija dobila svoje ime
• Zdravstveni vremeplov, 10. veljače: Od faraona do grčke elite - povijest kozmetike i higijene
• Zdravstveni vremeplov, 9. veljače: Jacques Monod - Znanstvenik koji je otkrio tajne genetske regulacije