Zdravstveni vremeplov, 13. travnja: Čovjek koji je um preselio iz srca u mozak – Jean Pierre Flourens

Na današnji dan 13. travnja 1794. godine u francuskom gradiću Maureilhanu rođen je Jean Pierre Flourens, fiziolog čija će pionirska istraživanja zauvijek promijeniti naše razumijevanje mozga i njegovih funkcija. U vrijeme kada je većina ljudi još uvijek vjerovala da je srce središte uma i emocija, Flourens je hrabro zakoračio u nepoznato područje neuroznanosti i dokazao da je mozak, a ne srce, sjedište uma.

Flourens je svoje revolucionarne eksperimente započeo 1820-ih godina, kada je znanje o mozgu bilo vrlo ograničeno. Kroz niz pažljivo osmišljenih pokusa na životinjama, prvenstveno golubovima i žabama, Flourens je razvio metodu selektivnog uklanjanja različitih dijelova mozga kako bi promatrao njihov učinak na ponašanje i funkcije tijela.

Kroz ove eksperimente, Flourens je došao do revolucionarnog zaključka: različiti dijelovi mozga kontroliraju različite funkcije tijela. Otkrio je da mali mozak (cerebellum) kontrolira koordinaciju i ravnotežu, produžena moždina (medulla oblongata) regulira disanje i rad srca, a veliki mozak (cerebrum) je odgovoran za voljne pokrete, percepciju i inteligenciju.

Posebno značajan bio je njegov dokaz da se uklanjanjem dijelova velikog mozga postupno gube mentalne funkcije. Ovo je bila direktna potvrda da je um smješten u mozgu, a ne u srcu kako se vjerovalo tisućama godina, još od vremena Aristotela. Flourensov rad srušio je stoljetnu dogmu i postavio temelj za moderno razumijevanje neuroloških funkcija.

Flourensov doprinos neuroznanosti nije bio ograničen samo na lokalizaciju uma. On je također napravio značajna otkrića vezana uz unutarnje uho i njegove funkcije u održavanju ravnoteže. Otkrio je da polukružni kanali u unutarnjem uhu imaju ključnu ulogu u orijentaciji tijela u prostoru - otkriće koje ostaje temelj našeg razumijevanja vestibularnog sustava.

Iako su kasnija istraživanja, posebno rad Paula Broce i Carla Wernickea, pokazala da je lokalizacija moždanih funkcija specifičnija nego što je Flourens smatrao, njegov temeljni doprinos razumijevanju mozga kao organa uma ostaje neosporan.

Flourens je također bio poznat po svom protivljenju frenologiji, tada popularnoj pseudoznanosti koja je tvrdila da se karakter i osobine ličnosti mogu odrediti proučavanjem oblika lubanje. Kroz svoje eksperimente, Flourens je pokazao da veliki mozak funkcionira kao cjelina, a ne kao skup nezavisnih organa kako su tvrdili frenolozi.

Ovaj izvanredni znanstvenik ostavio je neizbrisiv trag u povijesti medicine. Postao je član Francuske akademije znanosti s 33 godine i kasnije član Francuske akademije (Académie française), koja okuplja najistaknutije intelektualce Francuske. Flourens je također bio veliki zagovornik vjerodostojnosti znanstvenog procesa i važnosti eksperimentalne metode.

Od vremena kada su ljudi vjerovali da razmišljamo srcem do modernih neuroskenera koji mapiraju aktivnost mozga, Flourensov rad predstavlja ključnu kariku u našem razumijevanju najsloženijeg organa ljudskog tijela. Na današnji dan, prisjećamo se znanstvenika koji je doslovno promijenio mjesto uma u našem razumijevanju ljudskog bića.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 12. travnja: Dan koji je porazio dječju paralizu – Salkovo cjepivo mijenja povijest
• Zdravstveni vremeplov, 11. travnja: Marin Getaldić: Dubrovački genije čije ime nosi svjetlost
• Zdravstveni vremeplov, 10. travnja: Svjetski dan homeopatije – Od Hahnemanna do suvremenosti