Zdravstveni vremeplov, 18. ožujka: Željezna pluća - Spasitelj u borbi protiv dječje paralize

Usred pandemije poliomijelitisa (dječje paralize), kada su tisuće djece i mladih ostajali paralizirani i nesposobni samostalno disati, jedan je uređaj postao razlika između života i smrti - željezna pluća. Ova fascinantna naprava bila je jedno od najvažnijih medicinskih dostignuća 20. stoljeća, unatoč svojoj zastrašujućoj pojavi.

1927. godine američki znanstvenik Philip Drinker izumio je željezna pluća. Inspiriran smrtnim slučajevima djece koja su se ugušila zbog paralize dišnih mišića, Drinker je stvorio hermetički zatvoreni cilindar koji je obuhvaćao cijelo tijelo pacijenta, ostavljajući samo glavu vani.

Princip rada bio je jednostavan - stvaranjem negativnog tlaka unutar cilindra, zrak bi bio uvučen u pacijentova pluća, a zatim bi pozitivan tlak omogućio izdisaj. Ovaj mehanizam oponašao je prirodan proces disanja kod osoba koje nisu mogle koristiti vlastite dišne mišiće.

Kad je poliomijelitis dosegao epidemijske razmjere u 1940-im i 1950-im godinama, bolnice su bile ispunjene redovima željeznih pluća. U najgorem trenutku epidemije, samo u SAD-u više od 1.200 ljudi istovremeno je ovisilo o ovim uređajima za preživljavanje.

Za pacijente, život u željeznim plućima bio je izazovan i ograničavajući. Zatvoreni u metal od vrata naniže, mogli su vidjeti svijet samo kroz zrcala postavljena iznad njihovih glava. Medicinske sestre morale su obavljati sve njihove tjelesne potrebe kroz posebne otvore na stroju.

Unatoč tim ograničenjima, mnogi pacijenti vodili su iznenađujuće ispunjene živote. Neki su završili fakultete, pisali knjige ili slikali, sve dok su bili zatvoreni u svojim metalnim "zatvorima". Njihove priče svjedoče o nevjerojatnoj ljudskoj otpornosti i prilagodljivosti.

Iako su željezna pluća uglavnom zamijenjena modernijim respiratorima nakon razvoja Sabinova cjepiva protiv poliomijelitisa 1950-ih, nekoliko osoba nastavilo je koristiti ove uređaje desetljećima.

Paul Alexander iz Dallasa, poznat kao "čovjek iz željeznih pluća", vjerojatno je posljednja osoba na svijetu koja je još uvijek koristila ovaj uređaj sve do svoje smrti 2024. godine. Nakon što je obolio od poliomijelitisa 1952. godine u dobi od šest godina, Paul je proveo više od 70 godina u željeznim plućima. Unatoč tome, završio je pravni fakultet i radio kao odvjetnik, diktirajući svoje podneske i čak napisao knjigu "Three Minutes for a Dog: My Life in an Iron Lung".

Prije njega, Martha Mason iz Sjeverne Karoline živjela je 60 godina u željeznim plućima (od 1948. do svoje smrti 2009.), završila fakultet s počastima i napisala memoare. Dianne Odell iz Tennesseeja koristila je željezna pluća 58 godina, od 1950. do 2008. godine.

Željezna pluća predstavljaju važan podsjetnik na vrijeme prije široko dostupnih cjepiva, kada su zarazne bolesti poput poliomijelitisa odnosile milijune života i ostavljale mnoge s trajnim invaliditetom. Također su svjedočanstvo ljudske inovativnosti u borbi protiv bolesti.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 17. ožujka: Zeleno slavlje s oprezom – Sveti Patrik i moderna tradicija
• Zdravstveni vremeplov, 16. ožujka: Od kraljevskih dvora do modernih salona - Fascinantna povijest laka za nokte
• Zdravstveni vremeplov, 15. ožujka: Liječnik koji je zaustavio epidemiju mapirajući bolest