Zdravstveni vremeplov, 19. ožujka: Kako je Prvi svjetski rat stvorio plastičnu kirurgiju

Zdravstveni vremeplov, 19. ožujka: Kako je Prvi svjetski rat stvorio plastičnu kirurgiju

Zdravstveni vremeplov, 19. ožujka: Kako je Prvi svjetski rat stvorio plastičnu kirurgiju
  • Objavljeno: Srijeda, 19.03.2025.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Prvi svjetski rat nije samo preoblikovao svjetske granice, već i lica tisuća mladih vojnika. Iz katastrofalnih rana rođena je nova medicinska specijalnost pod vodstvom vizionarskog kirurga Harolda Gilliesa, čiji je rad 1917. godine označio rođenje moderne plastične kirurgije.

Do Prvog svjetskog rata, vojnici su rijetko preživljavali teške ozljede lica. Međutim, razvoj rovovskog ratovanja stvorio je nove obrasce ozljeda - dok su tijela vojnika bila zaštićena u rovovima, njihova lica bila su izložena šrapnelima, mecima i eksplozijama. Ovo je rezultiralo do tada neviđenim brojem preživjelih s teškim ozljedama lica i čeljusti.

Tradicionalna medicinska praksa nije imala odgovor za ove devastirajuće ozljede. U tom kritičnom trenutku, novozelandski kirurg Harold Gillies prepoznao je potrebu za specijaliziranim pristupom rekonstrukciji lica.

Gillies je 1917. godine osnovao odjel za plastičnu kirurgiju u bolnici Queen Mary u Sidcupu u Engleskoj - prvu takvu specijaliziranu jedinicu na svijetu. Tamo je razvio revolucionarne tehnike koje su postale temelj moderne plastične kirurgije.

Za stradale muškarce u ratu, Gilliesov rad nije bio samo medicinski već i društveni spas. U svijetu opsjednutom fizičkim izgledom, rekonstruktivna kirurgija omogućila im je povratak u društvo s manje stigmatizacije.

Gilliesove tehnike postavile su temelje za modernu plastičnu kirurgiju, specijalnost koja danas obuhvaća i rekonstruktivne i estetske zahvate. Od vojnih bolnica Prvog svjetskog rata do sofisticiranih klinika današnjice, plastična kirurgija nastavlja transformirati živote - ne samo poboljšavanjem izgleda, već i vraćanjem funkcije i samopouzdanja onima koji su pretrpjeli teške ozljede ili deformitete.

Gilliesovo nasljeđe podsjeća nas kako najteže okolnosti mogu dovesti do najvažnijih medicinskih inovacija, i kako ljudska kreativnost i suosjećanje mogu donijeti nadu čak i u najmračnijim trenucima.

Vezani sadržaj:

Vitashop

Najnovije

Najčitanije