Zdravstveni vremeplov, 20. travnja: Pionir izazova starenja – Aubrey de Grey i vizija dugovječnosti

Na današnji dan 20. travnja 1963. godine u Londonu je rođen Aubrey de Grey, britanski biomedicinski gerontolog čije su revolucionarne teorije i beskompromisna predanost produljenju ljudskog životnog vijeka preoblikovale način na koji razmišljamo o starenju.

Za razliku od većine znanstvenika koji su starenje smatrali neizbježnim prirodnim procesom, de Grey je zauzeo drugačiji stav - on vidi starenje kao biološki problem koji se može i treba riješiti. Njegova temeljna premisa je jednostavna ali radikalna: starenje je bolest, a ne prirodna sudbina.

Ovaj nekonvencionalni pristup formirao se tijekom njegove neobične akademske putanje. De Grey nije započeo karijeru u medicini ili biologiji - diplomirao je računalnu znanost na Sveučilištu Cambridge. Njegov interes za biologiju starenja razvio se kasnije, djelomično kroz utjecaj njegove supruge, genetičarke. Ova interdisciplinarna pozadina omogućila mu je svježi pogled na probleme starenja, neopterećen tradicionalnim dogmama.

De Greyev najznačajniji doprinos je razvoj "Strategije za inženjersko zanemarivanje senescencije" (SENS). Ovaj okvir identificira sedam temeljnih vrsta molekularne i stanične štete koja se akumulira tijekom života i uzrokuje bolesti povezane sa starenjem. Prema njegovoj teoriji, rješavanjem ovih sedam problema mogli bismo značajno produljiti zdravi ljudski život - potencijalno na nekoliko stoljeća.

Sedam glavnih meta SENS programa uključuju: mutacije u staničnoj jezgri i mitohondrijima, nakupljanje otpadnih produkata unutar i izvan stanica, gubitak stanica i tkiva, stanice koje se ne dijele ali ne umiru (senescencija), štetne unakrsne veze u izvanstaničnom matriksu.

De Grey je suosnovao SENS Research Foundation, neprofitnu organizaciju posvećenu istraživanju, razvoju i promociji rješenja za probleme starenja. Kroz ovu organizaciju, financirao je pionirska istraživanja u vodećim akademskim institucijama diljem svijeta.

Unatoč pionirskom radu, de Grey je često bio kontroverzna figura u znanstvenoj zajednici. Njegova predviđanja o ljudskoj dugovječnosti, uključujući izjave da bi prvi čovjek koji će živjeti 1000 godina možda već bio rođen, naišla su na skepticizam mnogih tradicionalnih gerontologa. Kritičari tvrde da je njegov pristup previše pojednostavljen i da precjenjuje brzinu kojom će se razviti učinkovite terapije protiv starenja.

Međutim, čak i skeptici priznaju da je de Grey pomogao legitimizirati istraživanje produljenja životnog vijeka kao ozbiljno znanstveno područje. Njegovi koncepti i terminologija postali su dio znanstvenog diskursa, a područje je privuklo značajno financiranje, uključujući investicije tehnoloških milijardera.

Od računalnog znanstvenika do vizionara produženja života, Aubrey de Grey preoblikovao je način na koji razmišljamo o starenju i inspirirao novu generaciju znanstvenika da preispitaju ono što se nekad smatralo neizbježnim. Njegova nekonvencionalna putanja podsjeća nas da ponekad najveći izazovi zahtijevaju najnekonvencionalnije umove.

Bez obzira hoće li njegovo predviđanje o dramatičnom produljenju ljudskog života postati stvarnost, de Grey je već osigurao svoje mjesto u povijesti kao čovjek koji se usudio izazvati možda najtemeljniju pretpostavku ljudskog postojanja - da je naš životni vijek neizbježno ograničen.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 19. travnja: Od toksina do ljepote – Fascinantna povijest Botoxa
• Zdravstveni vremeplov, 18. travnja: Od "eliksira života" do smrtonosnog otrova – Bizarna povijest žive u medicini
• Zdravstveni vremeplov, 17. travnja: Dan kada je genetska terapija pobijedila "bolest dječaka u mjehuriću"