Zdravstveni vremeplov, 22. travnja: Dan planeta Zemlje – Kako klimatske promjene utječu na naše zdravlje

Kategorija: Zdravstveni vremeplov

Dok na današnji dan 22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje, suočavamo se s jednom od najvećih prijetnji našem zdravlju u modernoj povijesti - klimatskim promjenama. Ovaj globalni fenomen ne mijenja samo naš planet - mijenja i ključne odrednice ljudskog zdravlja, s posljedicama koje već osjećamo i koje će se pogoršavati bez odlučne akcije.

Porast prosječne temperature donosi sve češće i intenzivnije toplinske valove koji su među najsmrtonosnijim posljedicama klimatskih promjena. Tijekom toplinskog vala u Europi 2003. godine, procjenjuje se da je umrlo više od 70.000 ljudi, većinom starijih osoba. Toplina ne samo da može izazvati toplinski udar i dehidraciju, već pogoršava i postojeće kardiovaskularne i respiratorne bolesti.

Posebno su ugrožene ranjive skupine - starije osobe, djeca, kronični bolesnici i oni koji rade na otvorenom. U urbanim sredinama, efekt "toplinskog otoka" dodatno pojačava ove učinke, stvarajući temperature i do 5°C više nego u okolnim ruralnim područjima.

S promjenom klime, mijenjaju se i obrasci širenja zaraznih bolesti. Toplije temperature proširuju geografski domet komaraca, krpelja i drugih vektora bolesti u područja koja prethodno nisu bila pogođena. Bolesti poput malarije, dengue groznice i virusa Zapadnog Nila pojavljuju se u regijama gdje prije nisu bile uobičajene.

U Hrvatskoj već svjedočimo širenju azijskog tigrastog komarca, prenositelja dengue i chikungunya groznice, dok se krpelji koji prenose Lajmsku bolest šire u više nadmorske visine zbog blažih zima.

Klimatske promjene pogoršavaju kvalitetu zraka na više načina. Više temperature potiču stvaranje prizemnog ozona, štetnog plina koji može uzrokovati upalu dišnih puteva i oštećenje pluća. Produljene sezone alergija, učestaliji šumski požari i širenje invazivnih biljaka koje proizvode alergenu pelud dodatno kompliciraju situaciju za milijune ljudi s astmom i drugim respiratornim oboljenjima.

Promjenjivi obrasci padalina, češće suše i poplave, kao i ekstremni vremenski događaji ugrožavaju našu sposobnost proizvodnje hrane. Prema procjenama, klimatske promjene mogle bi smanjiti prinose glavnih usjeva za do 25% do sredine stoljeća. Nutritivna vrijednost mnogih namirnica također opada s višim razinama CO2 u atmosferi.

Istovremeno, ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju dostupnost i kvalitetu pitke vode. Poplave mogu kontaminirati vodoopskrbne sustave, dok suše smanjuju dostupne zalihe vode.

Učinci klimatskih promjena na mentalno zdravlje često se zanemaruju, ali postaju sve očitiji. Ljudi koji prežive ekstremne vremenske događaje poput poplava, oluja ili požara pokazuju povećanu incidenciju post-traumatskog stresnog poremećaja, depresije i anksioznosti.

Javlja se i "klimatska anksioznost" - zabrinutost o budućnosti planeta i njenom utjecaju na sljedeće generacije, posebno među mladima.

Suočavanje s ovim izazovima zahtijeva dvostruki pristup: ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova i prilagodbu zdravstvenih sustava na neizbježne promjene koje su već u tijeku.

Ohrabrujuće je da mnoge mjere koje pomažu u borbi protiv klimatskih promjena imaju i neposredne zdravstvene koristi. Prelazak na čišću energiju smanjuje zagađenje zraka i povezane bolesti. Aktivni transport poput hodanja i bicikliranja smanjuje emisije, a istovremeno poboljšava fizičko i mentalno zdravlje. Održivija prehrana s više biljne hrane može smanjiti emisije iz poljoprivrede te istovremeno smanjiti rizik od kroničnih bolesti.

Na ovaj Dan planeta Zemlje, podsjetimo se da briga o našem planetu nije samo ekološki imperativ - to je i pitanje našeg zdravlja i dobrobiti. Klimatske akcije koje poduzimamo danas nisu samo investicija u budućnost Zemlje, već i u zdravlje sadašnjih i budućih generacija.

Vezani sadržaj: