Zdravstveni vremeplov, 26. travnja: Černobilska katastrofa

Na današnji dan 26. travnja 1986. godine, u 01:23 ujutro, reaktor broj 4 nuklearne elektrane Černobil u tadašnjem Sovjetskom Savezu (danas Ukrajina) doživio je katastrofalnu eksploziju koja je rezultirala najgorom nuklearnom nesrećom u povijesti čovječanstva.

Tragedija je započela tijekom rutinskog sigurnosnog testa koji je pošao po zlu. Kombinacija dizajnerskih nedostataka, operativnih pogrešaka i ozbiljnih kršenja sigurnosnih protokola dovela je do nekontroliranog povećanja snage reaktora. Ovo je uzrokovalo dvije snažne eksplozije koje su raznijele krov reaktora i izbacile ogromne količine radioaktivnog materijala u atmosferu.

Za razliku od većine nuklearnih elektrana na Zapadu, reaktor nije imao zaštitnu kupolu koja bi zadržala radioaktivno curenje, što je omogućilo oslobađanje radioaktivne kontaminacije koja je bila 400 puta veća od one u Hirošimi.

Oblak radioaktivnih čestica proširio se većim dijelom zapadnog SSSR-a i Europe. Najteže pogođena područja bila su u Bjelorusiji, Ukrajini i Rusiji, gdje je više od 350.000 ljudi moralo biti evakuirano iz svojih domova, uključujući cijeli grad Pripjat koji je ostao napušten do danas.

Početni odgovor sovjetskih vlasti bio je obilježen prikrivanjem i nedostatkom transparentnosti. Građani nisu bili odmah obaviješteni o opasnosti, a međunarodna zajednica saznala je za nesreću tek kada su detektori radijacije u Švedskoj zabilježili neuobičajeno visoke razine radijacije.

Posljedice katastrofe bile su razorne. Prema službenim podacima, 31 osoba (uglavnom vatrogasaca i radnika u elektrani) umrla je izravno od posljedica akutnog radijacijskog sindroma u prvim tjednima nakon nesreće. Međutim, dugoročne zdravstvene posljedice uključuju tisuće slučajeva raka štitnjače, posebno među djecom, te potencijalno tisuće dodatnih smrtnih slučajeva od raka i drugih bolesti povezanih s izloženošću radijaciji.

Černobilska katastrofa imala je dubok utjecaj na svjetsku nuklearnu industriju, rezultirajući značajnim promjenama u sigurnosnim protokolima, dizajnu reaktora i kulturi sigurnosti. Potaknula je globalni pokret za veću transparentnost u nuklearnoj industriji i pojačan međunarodni nadzor.

Danas, 38 godina nakon nesreće, zona isključenja od 2.600 kvadratnih kilometara oko elektrane ostaje uglavnom nenaseljena, iako je postala neobično utočište za divlje životinje i destinacija za tzv. "mračni turizam". Godine 2016., iznad oštećenog reaktora postavljen je masivni novi sarkofag, dizajniran da spriječi daljnje curenje radijacije na najmanje 100 godina.

Černobilska nesreća ostaje snažan podsjetnik na potencijalne opasnosti nuklearne energije kada se zanemari sigurnost, ali i na važnost transparentnosti, međunarodne suradnje i stroge regulacije ove moćne tehnologije.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 25. travnja: Dan kada je započela era psihoanalize – Freud otvara svoju ordinaciju
• Zdravstveni vremeplov, 24. travnja: Gerhard Domagk – Čovjeka koji je pokrenuo antibiotsku revoluciju
• Zdravstveni vremeplov, 23. travnja: Johannes Fibiger – Nobelova nagrada koja je naučila svijet opreznosti