Zdravstveni vremeplov, 27. ožujka: Crna smrt u Dioklecijanovom gradu – Epidemija koja je opustošila Split

Na današnji dan 27. ožujka 1607. godine, splitske gradske vlasti primile su vijest koja je izazvala paniku među stanovništvom - u kući trgovca Polenija pojavila se kuga, jedna od najstrašnijih bolesti u povijesti čovječanstva. Ova vijest označila je početak razorne epidemije koja je promijenila demografsku sliku grada.

U vrijeme kada medicinska znanost nije poznavala uzročnika bolesti niti učinkovite metode liječenja, pojava kuge značila je gotovo sigurnu smrt za mnoge građane. Gradske vlasti reagirale su prema tadašnjim standardima - brzo i odlučno, ali s ograničenim znanjem o stvarnoj prirodi bolesti.

S obzirom da Split u to vrijeme nije imao gradsku bolnicu, vlasti su poduzele izvanredne mjere. Na poluotoku Sustipanu, odvojenom od gradske jezgre, podignut je improvizirani lazaret - bolnica izgrađena od dasaka, namijenjena izolaciji i liječenju oboljelih. Do lipnja iste godine, ovaj privremeni objekt već je primio 170 pacijenata, što govori o brzini širenja zaraze.

Kuga je nemilice kosila stanovništvo grada. Prema procjenama temeljenim na broju stanovnika prije i poslije epidemije, oko 3.000 Splićana izgubilo je život. Za grad koji je tada imao relativno mali broj stanovnika, ovo je predstavljalo demografsku katastrofu.

Epidemija je imala dugoročne posljedice na život grada. Obnova stanovništva bio je dugotrajan proces koji je potrajao sve do 1611. godine, kada povijesni izvori navode da je Split "opet bio napučen kao prije". Ovo četverogodišnje razdoblje demografske obnove svjedoči o razmjerima katastrofe koja je zadesila Dioklecijanov grad.

Ova epidemija kuge u Splitu nije bila izoliran slučaj. Tijekom 16. i 17. stoljeća, kuga je periodično harala Europom, a primorski gradovi poput Splita, s razvijenom trgovinom i stalnim protokom ljudi, bili su posebno ranjivi. Lazareti i karantene postali su standardni dio obrambenog mehanizma protiv širenja zaraze.

Priča o splitskoj kugi iz 1607. godine podsjeća nas na izazove s kojima su se naši preci suočavali u borbi protiv zaraznih bolesti i na važnost javnozdravstvenih mjera. Od improviziranih lazareta na Sustipanu do moderne medicine, put je bio dug, ali svaki korak u tom razvoju spasio je nebrojene živote.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 26. ožujka: Od Babilona do kupaonica – Tekuće putovanje sapuna kroz povijest
• Zdravstveni vremeplov, 25. ožujka: Čovjek koji je imenovao alergije – Genijalnost Clemensa von Pirqueta
• Zdravstveni vremeplov, 24. ožujka: Gospodar hormona – Znanstveni proboji Adolfa Butenandta