Zdravstveni vremeplov, 29. ožujka: Od samostanskih hospitala do modernog zdravstva – Priča o prvoj bolnici u Hrvatskoj

Dok danas zdravstvenu skrb uzimamo zdravo za gotovo, fascinantno je razmišljati o počecima organizirane medicinske njege na našim prostorima. Povijesni podaci otkrivaju da je prva bolnica na hrvatskim prostorima utemeljena davne 559. godine u Zadru, koji je tada bio pod bizantskom vlašću.

Ovaj najraniji oblik bolnice, vjerojatno više nalik hospiciju nego modernoj medicinskoj ustanovi, predstavljao je polaznu točku tisućljetne tradicije organizirane zdravstvene skrbi na našem području. No, zanimljivo je da prva bolnica na prostoru koji je bio pod hrvatskom državnom upravom nije bila u Zadru, već hospicij templara osnovan 1186. godine pri samostanu sv. Petra na Bojišću kraj Benkovca.

Srednjovjekovne bolnice bile su daleko od današnjih specijaliziranih medicinskih centara. Ovi rani hospitali objedinjavali su funkcije ubožnice, gostinjca, nahodišta i bolnice. Djelovali su najvećim dijelom pod crkvenom upravom, a liječnici su u njih dolazili samo povremeno. Njihova primarna funkcija bila je pružanje utočišta siromašnima, nemoćnima i bolesnima, više kao izraz kršćanskog milosrđa nego organizirane medicinske skrbi.

Nakon ovih prvih ustanova, zdravstvena infrastruktura postupno se razvijala na hrvatskim prostorima. U Zagrebu se prvi hospital spominje 1357. godine, iako postoje naznake da je možda osnovan još u 13. stoljeću. Tijekom istog stoljeća spominje se i hospital u Puli, a u 14. stoljeću bolnice nastaju u Poreču, Rabu, Dubrovniku i Kotoru, dok 15. stoljeće donosi nove ustanove u Šibeniku, Rovinju, Rijeci i Varaždinu.

Ključni trenutak u razvoju hrvatskog bolničkog sustava dogodio se 1540. godine kada je dubrovački hospital Domus Christi pretvoren u javnu državnu bolnicu - prvu u pravom smislu te riječi na našim prostorima. Ova transformacija označila je početak odvajanja medicinske skrbi od čisto karitativne djelatnosti i početak profesionalizacije bolničke službe.

Razvojni put bolnica u Hrvatskoj odražavao je šire europske trendove, ali i specifične lokalne povijesne okolnosti. Zbog velikih pomorskih ratova u 17. stoljeću, nalogom mletačkih vlasti sagrađene su vojne bolnice u dalmatinskim gradovima, što je dodatno unaprijedilo medicinsku infrastrukturu na našoj obali.

Od tih skromnih početaka, preko lazareta za karantenu i leprozorija za gubavce, do modernih kliničkih centara, hrvatska bolnička tradicija razvijala se kroz stoljeća prilagođavajući se novim medicinskim spoznajama i društvenim potrebama. Današnji zdravstveni sustav s mrežom od 75 bolnica različitih tipova nasljednik je te duge i bogate tradicije koja je započela s prvim bizantskim hospitalom u Zadru prije gotovo 1500 godina.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 28. ožujka: Povijesna uporaba urina u medicini
• Zdravstveni vremeplov, 27. ožujka: Crna smrt u Dioklecijanovom gradu – Epidemija koja je opustošila Split
• Zdravstveni vremeplov, 26. ožujka: Od Babilona do kupaonica – Tekuće putovanje sapuna kroz povijest