Menstruacijski ciklus

Ciklički rad jajnika

Cijeli se ciklus može podijeliti u dva dijela. Središnji događaj svakog ciklusa jajnika je ovulacija. Ovulacija je prskanje mjehurića, (lat. folikula) u kojem je tijekom prve polovice menstruacijskog ciklusa dozrijevala jajna stanica. Prskanjem folikula zajedno s tekućinom koju folikul sadržava biva oslobođena u trbušnu šupljinu i jajna stanica. Ako tada ili nedugo nakon toga bude ostvaren kontakt jajne stanice s muškom spolnom stanicom, spermijem, može doći do njezine oplodnje i stvaranja novog života. Prva polovica ciklusa jajnika naziva se prema već gore spomenutom folikulu folikularnom fazom.

Nakon ovulacije započinje druga polovica ciklusa. Na mjestu prsnutog folikula stvara se tzv. žuto tijelo (lat. corpus luteum) ime je dobilo prema žutom pigmentu koji sadržavaju te stanice. Prema latinskom nazivu druga polovica ciklusa naziva se luteinska faza. Svaka polovica menstruacijskog ciklusa ima hormone koji se dominantno sintetiziraju i izlučuju lokalno u okolno tkivo te u cirkulaciju žene izazivajući tako lokalne, ali i sistemske promjene u organizmu. Dominantni hormoni prve polovice ciklusa su estrogeni hormoni. Dominantni hormoni druge polovice ciklusa su gestageni hormoni. U organizmu su uvijek prisutne obje vrste hormona, ali ovisno o fazi ciklusa pojedini pretežu. Uvijek je potrebno koordinirano djelovanje obje grupe hormona na sluznicu maternice. To rezultira urednim razvojem i izgledom sluznice, odnosno njezinom funkcijom. Ne dođe li do oplodnje, odnosno do trudnoće, žuto tijelo propada što rezultira padom proizvodnje hormona. Slijedi propadanje sluznice maternice ovisno o stalnoj koncentraciji hormona jajnika. Propadanje sluznice vidljivo se manifestira menstrualnim krvarenjem.

Uobičajeno menstruacijski ciklus traje 4 tjedna, odnosno 28 dana, premda su moguće i varijacije u trajanju, od oko 22 do 35 dana. Obje polovice traju podjednako oko 14 dana, premda to nije uvijek tako. Ovulacija je uobičajeno oko polovice ciklusa. Stalnijeg je trajanja luteinska faza od 11 do 14 dana. Samo menstrualno krvarenje traje do 7 dana, prosječno od 3 do 5.

Menstrualna krv je tamna, tekuća i smjesa je krvi te razgrađene sluznice. Sadržaj je u pravilu tekući, premda se ponekad mogu vidjeti i manji ugrušci te komadići sluznice. Ovaj, nešto dulji uvod svakako je potreban za razumijevanje poremećaja menstruacijskog ciklusa i posljedično nepravilnih krvarenja koji su jedan od najčešćih ginekoloških poremećaja, a često i sekundarno uzrokovane slabokrvnosti.

Poremećaji ciklusa su najčešći na početku i na kraju generativnog razdoblja žene. U početku generativnog razdoblja, tj. u vrijeme puberteta i rane adolescencije razlog nepravilnosti je neuigranost brojnih mehanizama odgovornih za koordinaciju i regulaciju menstruacijskog ciklusa. Na kraju generativnog razdoblja žene, u vrijeme polaganoga gašenja funkcije jajnika, uzrok poremećaja je loša kvaliteta preostalih folikula te njihovo neodgovarajuće reagiranje na hormonske podražaje hormona hipofize. No poremećaji ciklusa mogući su i u bilo kojoj životnoj dobi žene. S obzirom na kompleksnost cijelog ciklusa, uzroci su poremećaja vrlo brojni, često nepoznati (sežu od psihičkih poteškoća, velikih fizičkih napora, težih bolesti, bolesti bilo kojeg dijela odgovornog za regulaciju ciklusa, utjecaja životne sredine, Iijekova i dr.).

U cijelom menstruacijskom ciklusu najčešće se remeti i izostaje njegov najsloženiji dio, tj. ovulacija. To rezultira ili skraćenjem ciklusa najčešće na oko od 15 do 17 dana ili njegovim produljenjem na od 40 do 50 dana ili čak dulje. Sve to uvijek rezultira obično pojačanim, dugotrajnijim krvarenjem, no što je uobičajeno menstruacija. Naime, kao rezultat izostanka ovulacije izostaje i druga polovica menstruacijskog ciklusa, čiji su proizvod gestageni hormoni odgovorni za takvu promjenu i izgled sluznice koja rezultira normalnim, uobičajenim krvarenjem. Stoga su gestageni hormoni najčešća terapija nepravilnih krvarenja. Ta krvarenja stručno se zovu disfunkcijska krvarenja. Danas raspolažemo vrlo uspješnom terapijom za regulaciju menstruacijskog ciklusa i nema razloga trpjeti radi toga. Preporuka koja važi za žene svih životnih dobi, dakle od puberteta do zrelih godina perimenopauze: Skrate li se ciklusi ispod 20 dana ili se pak produlje na više od 40 do 50 dana, treba se javiti ginekologu, jer krvarenje koje se pojavljuje u tom slučaju obično je uvijek jako i dugotrajno, a u konačnici može voditi i prema razvoju karcinoma sluznice maternice. Često je takva dugotrajna kvarenja teško kontrolirati i liječiti te je u mnogim slučajevima potrebno učiniti kiretažu. Jaka i dugotrajna, nepravilna kvarenja najčešći su uzrok slabokrvnosti u žena.