Menstrualni poremećaji

Što je menstruacija?

Reprodukcijski organi

Maternica (uterus) je organ u obliku kruške smješten između mjehura i zadnjeg crijeva. Sastoji se iz dva dijela - tijela i vrata maternice. Kod žena koje nisu trudne maternica je veličine šake, a stjenke su joj urušene i spljoštene. Za vrijeme trudnoće stjenke maternice se razmiču s rastom zametka. Vrat je donja trećina maternice, s otvorom koji omogućuje istjecanje menstrualne krvi iz maternice u rodnicu (vaginu). Sa obje strane tijela maternice nalaze se jajovodi (Fallopijeve tube). Pri kraju svakog jajovoda nalazi se po jedan jajnik. Jajnici su organi u kojima se proizvode jajašca sa oko 200.000 do 400.000 folikula (folliculus na latinskom = vrećica). Sadrže tvari potrebne za proizvodnju zrelih jajašca ili ovuma. Maternica je obložena endometrijem koji tokom trudnoće postaje sve deblji i ispunjen krvnim žilama za smještaj i potporu razvoju fetusa. Ako nema začeća endometrij se raskida i odlazi kao dio menstrualnog krvarenja.Menstrualno krvarenje sadrži još krv i sluznicu iz vrata maternice i rodnice.

Reprodukcijski hormoni

Hipotalamus (područje u mozgu) i hipofiza reguliraju reprodukcijske hormone. Hipofiza se često naziva matičnom žlijezdom zbog važne uloge u mnogobrojnim vitalnim funkcijama za čije odvijanje su potrebni hormoni. Kod žena šest ključnih hormona kemijski regulira reprodukcijski sustav. Hipotalamus prvo izlučuje hormon koji otpušta gonadotropin (GnRH). Zatim ovaj hormon stimulira hipofizu na proizvodnju hormona koji stimulira folikule (FSH) i proizvodnju luteinizacijskog hormona (LH). Jajnici pod utjecajem FSH i LH izlučuju estrogen, progesterone i muški hormon koji čine hormonsku skupinu neophodnu za normalnu reprodukcijsku funkciju.

Reprodukcijski procesi koji prethode menstruaciji

Menstrualni ciklus odražava promjene koje se događaju u endometriju - ovojnici koja oblaže maternicu. Slojevi endometrija oljušte se na kraju ciklusa i dijelom su menstrualnog krvarenja. Menstrualni ciklus uglavnom se dijeli na faze: folikularnu (ili proliferativnu) fazu, ovulaciju i lutealnu (ili sekretornu ) fazu.

Folikularna (proliferativna) faza

Folikularna faza uključuje menstrualno krvarenje nakon čega dolazi do proliferacije (rasta i zadebljanja) endometrija. Obično traje 10 do 14 dana. Kako bi proces bio jasan važno je shvatiti kako se broje dani menstrualnog ciklusa. Prvi dan je obično prvi dan krvarenja. Krvarenje u prosjeku traje 6 dana. U to su vrijeme koncentracije estrogena i progesterona najniže. Na kraju menstrualnog krvarenja počinje proliferativna faza kada endometrij počinje rasti i postajati deblji. Koncentracije FSH se povećavaju i stimuliraju dozrijevanje nekoliko folikula tijekom perioda od dva tjedna, dok jajašca ne dosegnu svoju trostruku veličinu. U tom razdoblju FSH također potiče jajnike na proizvodnju estrogena, koji stimulira snažno bujanje LH oko 14-og dana. Zatim to bujanje LH aktivira ovulaciju kod koje najveće folikule pucaju i jajašce odlazi u jedan od dva jajovoda.

Ublažite menstrualne bolove na prirodan način!

Ovulacija i sekretorna (lutealna) faza

S ovulacijom (obično 14-og dana u 28-dnevnom ciklusu) proliferativna faza prestaje i počinje sekretorna (lutealna) faza koja traje oko14 dana. Ovo se obično zove pred-menstrualnim razdobljem. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tkivo koje proizvodi progesteron. Zajedničkim djelovanjem progesteron i estrogen potiču tkivo kojim je obložena maternica na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođeno jajašce može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajašce oplođeno, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu. Corpus luteum nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Kada ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (latinski za "bijelo tijelo"), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.