Rizična trudnoća stvarnost ili rezultat medicinskih dostignuća

Kako spriječiti ovakve nedaće?

Tijekom trudničkih kontrola valja obratiti pozornost na količinu, izgled i mikroskopski izgled rodničkog iscjetka, analizirati stupanj kiselosti rodnice (pH faktor) kao mjerilo lokalne obrambene sposobnosti protiv infekcije ili pak učiniti mikrobiološku analizu sluzi iz grlića maternice (cervikalni brisevi). Na taj način možemo otkriti postojanje bakterijskih uzročnika koji mogu biti odgovorni za kasniji razvoj težih infekcija (E. coli, Proteus mirabilis, Klebsiella, Beta-hemolitički streptokok, Chlamidia, Mycoplasma ).

Laboratorijski nalazi koje bi valjalo učiniti na početku trudnoće, a po potrebi prekontrolirati i kasnije, su krvna slika, analiza mokraće, po potrebi i urinokultura, kontrola šećera u krvi, a iznimno i testovi bubrežne funkcije te testovi zgrušavanja krvi.

Pred sam porođaj, u posljednjih mjesec dana trudnoće, dakle u razdoblju između 36. i 40. tjedna trudnoće, valja obratiti pažnju na redovitost djetetovih pokreta, u trudničkoj ambulanti bi valjalo snimiti i kardiotokografski zapis (CTG), a po potrebi učiniti i amnioskopiju (ASC-pregled izgleda i zamućenosti plodove vode).

Ovo je samo kratki prikaz načina kako pravodobno prepoznati poremećenu trudnoću, koji su najčešći čimbenici rizika i koji su najčešći poremećaji koji trudnoću pretvaraju u bolest, a trudnicu u pacijenta. Na sreću, najveći dio trudnoća prolazi bez komplikacija i završava normalnim porođajem pa neka nam to bude motiv za "pozitivnu" populacijsku politiku.