Rizična trudnoća stvarnost ili rezultat medicinskih dostignuća

Otkrivanje mogućih komplikacija

Antenatalna zaštita obuhvaća sve djelatnosti usmjerene na nadzor trudnoće i otkrivanje mogućih komplikacija. Svaka trudnica morala bi se javiti na pregled ginekologu nedugo po izostanku menstruacije radi potvrde postojanja trudnoće, a sav daljnji postupak nadzora ovisi o procjeni radi li se o normalnoj trudnoći ili trudnoći opterećenoj nekim od navedenih rizika. Antenatalna zaštita podrazumijeva trudničke, odnosno ginekološke preglede, ultrazvučne preglede i laboratorijsku obradu. O broju i namjeni ultrazvučnih pregleda pisali smo u jednom od prethodnih brojeva pa to nećemo sada ponavljati. Što se tiče trudničkih pregleda, odnosno posjeta trudničkoj ambulanti, trebalo bi ih biti barem devet, što zapravo znači trudnički pregled jednom mjesečno. Naravno, prvi pregled će biti možda tek u drugom ili trećem mjesecu trudnoće, ali će zato potkraj trudnoće (iza 36. tjedna) pregledi biti raspoređeni na svakih 7-14 dana. Neovisno o navedenim trudničkim pregledima, valjalo bi obaviti i tri ultrazvučna pregleda (između 10. i 12. tjedna; između 18. i 20. tjedna te između 32. i 36. tjedna).

Važno je upamtiti da posjet trudničkoj ambulanti ne znači samo ginekološki pregled. Ponekad će sam ginekološki pregled biti i najmanje važan dio trudničkog pregleda. Sastavni dio svakog posjeta trudničkoj ambulanti mora biti kontrola krvnog tlaka, brza analiza mokraće tzv. test-trakom radi otkrivanja bjelančevina ili šećera u mokraći, kontrola tjelesne težine, a tek potom i pregled. Pregled trudnice podrazumijeva vanjski i unutarnji pregled.

Vanjski pregled obuhvaća procjenu veličine maternice, veličine i položaja djeteta, izgleda zdjelice te slušanje otkucaja djetetova srca slušalicom ili ultrazvukom. Unutarnji pregled uključuje kontrolu papa-testa na početku trudnoće (ako nedavno već nije učinjen), pregled otvorenosti grlića maternice, a kasnije i određivanje unutarnjih mjera zdjelice te ocjenu položaja glavice ili zatka u odnosu na zdjelicu i porođajni kanal.

Ako govorimo o nadzoru rizičnih trudnoća, pri ginekološkom pregledu važno je pravodobno otkriti infekcije grlića maternice koje mogu biti uzročni čimbenik za širenje infekcije na unutrašnjost maternice i nastanak prijevremenog porođaja. Sindrom prijevremenog porođaja je najčešći oblik patološke trudnoće. Javlja se s učestalošću do 10% u sveukupnom broju trudnoća, a u preko 50% slučajeva je izravni uzrok prijevremenog porođaja širenje infekcije iz područja rodnice i grlića maternice na gornje i unutarnje dijelove maternice, posteljicu i plodove ovoje. Posljedice takve teške infekcije (korioamnionitis) su prijevremeni početak trudova, prsnuće vodenjaka, prijevremeni porođaj i nezrelo dijete niske porođajne težine.