Alergija na hranu

Što učiniti u slučaju anafilaktičkog šoka?

Ako se dogodi prvi put, dijete se mora hitno odvesti u najbližu ambulantu za prvu pomoć, da dobije injekciju adrenalina i kortizon s brzim djelovanjem. Od tog trenutka treba uvijek imati pri ruci spasonosni pribor za hitnu pomć, kako bi roditelji mogli odmah intervenirati u sličnoj situaciji. Svako dijete sklono alergiji može reagirati u određenoj situaciji ovako teškom i po život opasnom reakcijom.
Liječnik alergolog, kao i nadležni pedijatar upozorit će roditelje na takvu mogućnost i potrebu nabave pribora obično u bolničkoj ljekarni, čim se potvrdi dijagnoza alergije.
Roditelje i druge članove obitelji treba poučiti na koji način postupiti i kada. Pribor se sastoji od štrcaljke koja sadrži adrenalin. Ovakav pribor dijete uvijek mora imati kod sebe. Uz njega mora postojati i neophodna informacija o kakvoj se vrsti alergije radi te važni brojevi telefona. Ovakav pribor trebaju koristiti i djeca preosjetljiva na ubod insekta.

Kada je u tijeku "alergijski marš"

Alimentarne alergije, posebno kada su udružene s atopijskim dermatitisom, mogu predstavljati prvu etapu određenog tijeka poremećaja, koji se naziva "alergijski marš", a može dovesti do alergije dišnih puteva (tj. respiratorne) i astme.
• Danas rasploživo liječenje sastoji se od lijekova i specifične imunoterapije, kojom se unošenjem malih količina alergena u organizam nastoji smanjiti preosjetljivost na taj alergen. Ovaj način liječenja koristi se u djece koja pate od alergijskog rinitisa, bilo da se radi o preosjetljivosti na grinje (kućna prašina) ili na pelud.
• Provodi se i specifična imunoterapija protiv alergije na mliječne proizvode, koja je često udružena s preosjetljivošću na neke vrste voća, kao što su banane i kesteni.
• U slučaju astme kroz nekoliko mjeseci daju se lijekovi - kortizonski, putem inhalacije, čime se izbjegne opće djelovanje na organizam ove vrste lijekova. Kod srednje teške astme daju se antileukotrieni, a ako su napadaji učestali (jednom tjedno), koriste se lijekovi koji šire bronhe (bronhodilatatori) i kortizonski preparati.

Desenzibilizacija

Sastoji se u davanju određene namirnice u vrlo razrijeđenom obliku (kao homeopatski preparati), gotovo molekularnoj razini, a zatim se koncentracija povećava. Posebno je značajno postići smanjenje preosjetljivosti na mlijeko i jaje, dvije namirnice s kojima se lako sresti. Provodi se u djece koja imaju jaku alergijsku reakciju i postoji rizik od anafilaktičkog πoka. U prvoj fazi kroz deset dana potrebna je hospitalizacija, a zatim se uz suradnju s roditeljima nastavlja kod kuće. Ova metoda još je u fazi istraživanja, no rezultati ohrabruju.

Za budućnost

U fazi eksperimenta su novi pripravci (zapravo vrste cjepiva) protiv alergije na pelud i alimentarne alergije i bit će raspoloživi za uporabu vjerojatno kroz dvije godine. Ovakva "biotech" cjepiva sastojat će se od jedinstvene molekule i omogučit će liječenje prilagođeno pojedincu ("personalizacija" liječenja). Primjena će se odnositi ponajviše na respiratornu alergiju s obzirom na to da najveći broj alimentarnih alergija ima tendenciju nestajanja u prvim godinama života, osim alergija na ribu i voće. Nađeno je da inhalacioni alergeni i alimentarni, npr. grinje i riba, mogu imati neke zajedničke "dijelove", što ima za posljedicu unakrsnu reakciju, no to je još u fazi istraživanja.

Označavanje - etiketa namirnica

Prema propisima EU na prehrambenim proizvodima moraju biti naznačene i minimalne količine, odnosno samo tragovi namirnica koje su poznati alergeni (žitarice, ribe, školjke, jaja, mlijeko, orasi, sezam, kikiriki, celer). Problem je u tome što još nije ustanovljena razina ispod koje bi rizik za dijete mogao biti procijenjen kao nulti, no vjerojatno će i to biti u dogledno vrijeme, a dok se to ne dogodi, vaæan je oprez i pažljivo čitanje oznaka.