Astma

U bolesnika s astmom preporučuje se bavljenje sportom i drugim tjelesnim aktivnostima. To je osobito važno u djece kako bi se dišni mišići što bolje razvili, a spriječio nastanak prekomjerne tjelesne težine radi fizičke neaktivnosti. Ako je fizički napor dokazan pokretač astme, preporučuje se prije napora uzeti odgovarajući lijek (bronhodilatator, antileukotrijen).

Kategorija: Dišni sustav

Kako se dijagnosticira astma?

Dijagnoza astme u tipičnim slučajevima nije teška. U postupku dijagnoze osobito su važni precizni podaci o bolesti koje liječnik dobiva od bolesnika. Na temelju ovih podataka postavlja se sumnja na astmu koja se potvrđuje (ili isključuje) rezultatima pretraga. U te pretrage ubrajamo spirometriju (mjerenje plućne funkcije), mjerenje vršnog protoka, kožno alergološko testiranje, moguću radiološku snimku prsnog koša i paranazalnih sinusa. U napadajima dijagnozu astme sugerira relativno tipičan fizikalni nalaz, tj. Nalaz koji liječnik otkriva slušanjem pluća pomoću stetoskopa.

Što je spirometrija?

Spirometrija je metoda kojom se objektivno mjeri plućna funkcija, a daje podatke o plućnom kapacitetu i protocima u dišnim putovima, te daje uvid u stupanj neprohodnosti dišnih putova. Spirometrijski nalazi pomažu dijagnosticiranju astme, određivanju stupnja težine stabilne bolesti ili napadaja i modificiranju doze lijekova.

Što je alergološko testiranje?

Ako podaci bolesnika sugeriraju da astmu uzrokuju Čimbenici okoliša (alergeni), tu je pretpostavku potrebno potvrditi. To se provodi alergološkim testiranjem. Test se izvodi tako da se kapljica alergena nanese na kožu, najčešće prednje strane podlaktice, te se kroz nju koža ubode lancetom (ubodni ili prick-test). Pojava ograničenog otoka i crvenila kože na mjestu uboda označava pozitivan rezultat testa. Rezultat testa nužno je interpretirati u odnosu na podatke bolesnika. Česta je pogreška testiranje na velik broj alergena koji nemaju praktični značaj.

Kako se astma klasificira prema težini?

Klasifikacija astme prema težini vrlo je korisna iz aspekta racionalnog liječenja ove bolesti. Prema smjernicama Globalne incijative za astmu (GINA) astma ima 4 stupnja težine. Najblaža je povremena (intermitentna) astma (GINA I). Trajna astma može biti blaga (GINA II), umjerena (GINA III) i teška (GINA IV). Ova se klasifikacija temelji na učestalosti simptoma bolesti te stupnju pogoršanja plućne funkcije koji se određuje spirometrijom ili uporabom PEF mjerača. Svaki stupanj težine astme liječi se odgovarajućim lijekovima, a pri svim stupnjevima provode se mjere izbjegavanja pokretača.

www.plivazdravlje.hr

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!