Povratna vrućica

Definicija povratne vrućice

Povratna vrućica (rekurentna vrućica, vrućica gladi, krpeljna vrućica) akutna je bolest koju uzrokuje nekoliko vrsta spiroheta iz roda Borrelia, a prenosi se ušima ili krpeljima, karakterizirana ponavljanim febrilnim epizodama u trajanju od 3 do 5 dana koje su odvojene razdobljima prividnog oporavka.

Epidemiologija i patogeneza povratne vrućice​

Povratna vrućica je naziv koji se primjenjuje za klinički slične ali etiološki različite rekurentne vrućice. Artropodni vektori mogu biti meki krpelji iz roda Ornithodoros ili tjelesna uš, što ovisi o zemljopisnoj lokaciji. Povratne vrućice koje prenosi uš, endemske su samo u nekim dijelovima Afrike i južne Amerike. One koje prenose krpelji, endemske su u Americi, Africi, Aziji i Europi.

Borelije su nježni, filamentozni mikroorganizmi, 8 do 30 m dugi, ušiljenih krajeva s 4 do 10 velikih, nepravilnih zavoja. Pojavljuju se u krvi za vrijeme febrilnog razdoblja i mogu se naći u unutarnjim organima, osobito u slezeni i mozgu.

Uš se inficira sišući krv bolesnika tijekom febrilnog stadija. Spirohete se ne prenose izravno na čovjeka; tek kad se uš zgnječi, one ulaze kroz oštećenu kožu ili ugrizno mjesto. Na krpelje spirohete prelaze s glodavaca koji služe kao rezervoar; ljudi se inficiraju kad spirohete iz sline ili ekskreta krpelja uđu u kožu prilikom uboda krpelja. Opisana je i kongenitalna borelioza.