Ptičja gripa

Kako ljudi dobiju ptičju gripu?

Za širenje ptičje važne su močvarne ptice - selice. Čak i kada nisu zaražene gripom već samo nose virus, takve ptice u svojim migratornim pobudama mogu prenijeti zarazu na druge vrste, pogotovo na domaće kokoši, purice i patke, što rezultira velikim pomorom u čak jednom danu.
Iz istog razloga, dakle zbog divljih ptica, zabranjuje se uzgoj peradi na otvorenom, obzirom da ona koja se uzgajaju na zatvorenom prostoru imaju manje šanse da dođu u kontakt s divljim i potencijalno zaraženim vrstama.

Ptičja gripa u principu neće zaraziti čovjeka, no od 1997. kada je izbila u Hong Kongu i inficirala 18 ljudi od kojih je 6 umrlo; izvještava se o slučajevima obola ljudi od ptičje gripe u Nizozemskoj, Kanadi i širom Azije. Ljudi su se većinom zarazili u kontaktu sa zaraženom peradi ili površinama kontaminiranima s bolesnim pticama.

Prelazak magične barijere između vrsta, događa se u područjima gdje ljudi žive u bliskom kontaktu s pilićima i svinjama. Svinje se mogu zaraziti i ptičjom i ljudskom gripom i na taj način postaju idealnim domaćinom za miješanje gena. Neki virusi ptičjih gripa ne trebaju treću stranu i svoj genetski materijal prenesu direktno ljudima. To je bio, čini se, najčešći slučaj do sada: ljudi se zaraze iz direktnog kontakta s inficiranim pticama, a ne zbog kontakta s drugim životinjama.
Evo jednog od odgovora studentima/cama medicine zašto je važna anamneza, a ne-medicinskim profesijama, zašto je ipak važno porijeklo vaše gripe koje vas je izolirala na 10 dana. Da li se ljudi zaraze samo od ptica ili možda i od svinja? Hoćemo li pobiti sve sumnjive ptice ili ćemo pobiti i sve sumnjive svinje, nije sasvim svejedno u slučajevima potencijalnih epidemija.