Ptičja gripa

Uzročnici ptičje gripe

Svake godine u SAD-u umre oko 36 000 ljudi od gripe i to ljudske, a 3 ili 4 puta u svakom stoljeću pandemija gripe pomete zemaljsku kuglu uzimajući milijune života. Spoznaja da virus ptičje gripe može napraviti takav metež i štetu jest rezultat mogućnosti navedenog virusa da se brzo i neočekivano mijenja, da nadmudri i najbolja cjepiva.

ABC - eda virusa gripe

Virusi gripe podijeljeni su u 3 grupe - A, B ili C, ovisno o strukturi. Virus tipa A najveći je negativac i zaslužan je za smrtonosne pandemije, dok je virus tipa B manje opasan i uzrokuje manje, lokalizirane pojave bolesti. Manje uobičajen i više stabilan je tip C koji ima najblaže simptome. Tip A može zaraziti i ljude i životinje, uključujući ptice, konje, kitove i tuljane.
Obzirom na svoje površinske proteine hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N), virusi gripe podijeljeni su u subtipove. Moguće kombinacije iznose 15 HA subgrupa i 9 NA subgrupa, no isti se mogu kombinirati s drugim subtipovima, stoga zaljubljenici kombinatorike mogu izračunati kojliko mogućnosti virusa postoji. Na primjer, subtipovi H1N1, H1N2 i H1N3 obično uzrokuju gripu u ljudi, dok virusi H7N7 i H3N8 virusi uzrokuju bolest u konja. Najmanje 15 subtipova pogađa ptice, od kojih je H5N1 najvirulentniji (hemaglutinin 5 i neuraminidaza1). Sve do nedavno, ti su se ptičji uzorci rijetko nalazili van pernatih tijela, to jest u ljudima ili životinjama koje nisu svinje. Kasnije ćemo vidjeti zašto su svinje uopće značajne.
Ono što je najopasnije kod virusa ptičje gripe, jest njegov nepredvidiv i potencijalno smrtonosan potencijal, da promijeni gene ili ih diskretno zamijene, što ga zapravo čini najnepredvidljivijim od svih.

Brže nego što uspijete reći antigen

...mijenja se virus gripe A - brzo, konstantno i kataklizmički. To se događa na 2 načina:

Antigenski drift: male i permanentne promjene u genetskom materijalu virusa. Virusi nisu sposobni popraviti genetske greške koje se sistemski javljaju, već novi sojevi zamjenjuju stare. Jednom kada čovjek posjeduje određeni soj gripe, razvije protutijela na njega koja ga štite, no ta protutijela su potpuno beskorisna kod novog tipa gripe. Iz istog razloga cjepivo protiv gripe kojim smo cijepljeni recimo prošle godine, neće nas zaštiti i ove.

Antigenski shift: je ono što nas najviše zabrinjava u slučaju ptičje gripe i njenog potencijalnog mijenjanja domaćina - subtipovi gripe različitih vrsta, npr. ptičji i ljudski soj, trguju i izmjenjuju gene. Kao rezultat javlja se potpuno novi virus, kompletno drugačiji od oba roditelja. Obzirom da ne postoji prirodna imunost na novog neprijatelja, takav virus može se brzo i neometano širiti. A ako je jedan od roditeljskih virusa bio humani virus, novi virus-potomak dobiva mogućnost da se brzo širi s čovjeka na čovjeka.