Granični poremećaj osobnosti

Granični poremećaj osobnosti

Granični poremećaj osobnosti
  • Objavljeno: Petak, 11.05.2018.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
S graničnim poremećajem osobnosti vaša slika o sebi je iskrivljena, tako da se osjećate bezvrijedno i temeljno oslabljeno. Vaš bijes, impulzivnost i česte promjene raspoloženja mogu vas dosta udaljiti od drugih ljudi, iako u biti želite dobre i tople ljudske odnose.
Kategorija: Mentalno zdravlje

Komplikacije graničnog poremećaja osobnosti

Granični poremećaj osobnosti može oštetiti mnoga područja vašeg života. Međuljudski odnosi, radno mjesto, škole, društvene aktivnosti i slika o sebi, sve to može imati negativan utjecaj. Konstantna promjena radnih mjesta i slomljeni brakovi su uobičajeni. Samo-ozljeđivanje, kao što su rezanje ili spaljivanje, može rezultirati ožiljcima i čestom hospitalizacijom. Stopa suicida među osobama s poremećajem je vrlo visoka, dostižući 10 do 15 posto.

Osim toga, možete imati i druge mentalne probleme:

  • depresija
  • zloupotreba droga
  • anksiozni poremećaji
  • poremećaji hranjenja
  • bipolarni poremećaj
  • drugi poremećaji ličnosti.

Zbog rizičnog, impulzivnog ponašanja, imate također veće šanse za neplaniranu trudnoću, spolno prenosive bolesti, za nesreće s motornim vozilima i fizičke sukobe. Također možete biti u nasilnom odnosu, bilo kao zlostavljač ili zlostavljani.

Priprema za pregled kod graničnog poremećaja osobnosti

Ljudi s graničnim poremećajem osobnosti osjećaju se često krivo shvaćeni, usamljeni, isprazni i bez nade. Obično su puni samo-mržnje i samo-gađenja. Mogu biti potpuno svjesni da je njihovo ponašanje destruktivno i zbog toga biti uznemireni. Impulzivnost može dovesti do problema s kockanjem, brzom vožnjom ili čak i zakonom. Mogu shvatiti da su mnoga područja njihovog života pogođena, uključujući društvene odnose, posao ili škola.

Ako primijetite ove stvari na sebi, razgovarajte sa svojim liječnikom ili psihijatrom. Pravo liječenje može pomoći da imate bolje mišljenje o sebi i pomoći vam da živite stabilniji, staloženiji život.

Ako primijetite ove simptome u obitelji ili kod prijatelja, razgovarajte s njim ili njom o odlasku kod liječnika ili psihijatra. No imajte na umu da ne možete prisiliti nekoga da potraži pomoć. Ako vas taj odnos previše uznemiruje, možda bi vama bilo korisno da posjetite terapeuta.

Sadržaj

Vezane teme


Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!