Poremećaji pamćenja

Kod bolesnika s izraženim poremećajem pamćenja treba prije svega isključiti organski uzrok izraženih smetnji

Kategorija: Mozak

Psihogeno-funkcionalne amnezije

Amnezija se simulira češće nego drugi psihički poremećaji, i to bi trebali stalno imati na umu. Amnezije psihogeno-funkcionalnog podrijetla nastaju u slučajevima kad nije bilo gubitka svijesti, odnosno poremećaja svijesti i ako ne postoji oštećenje inteligencije. Uzrok psihogene amnezije često je očigledan. Prethodno obradom treba isključiti organski uzrok smetnji. Kod psihogeno izazvanih amnezija obično se gubi sjećanje na ono što je u izravnoj vezi s njezinim uzrokom. Amnezija, dakle, ima selektivan karakter, pa se naziva sistematizirana.

Pod pojmom katatimna anmezija podrazumijeva se ograničen gubitak sjećanja za neki jako afektivno obojeni doživljaj, kao što je neželjena trudnoća, gubitak voljene osobe i slično.

U psihogenoj amneziji zapravo postoji inhibicija sjećanja iz psiholoških razloga. Engram, tj. slika sjećanja postoji, ali se ne reproducira. Dakle, nije posrijedi gubitak slika sjećanja, nego aktivna, nesvjesna obrana od doživljaja koji su nepodnošljivo bolni i izazivaju
anksioznost putem "zaboravljanja". Psihogena amnezija u nekim je slučajevima bijeg od određenih situacija i aktivnosti koje bi mogle imati bolne posljedice. Naziva se još i funkcionalnom amnezijom, a najčešće se susreće kod konverzivne neuroze.

Liječenje amnezija u svakom slučaju ovisi o uzroku koji je doveo do poremećaja, tj. oštećenja pamćenja. Zapravo se liječi sam uzrok. U nekim slučajevima rezultat je potpuni oporavak pamćenja, ali katkad oštećenje ostavlja trajne posljedice na pamćenje. U tablici 2 navedena je klasifikacija amnezija s uzrocima i prognozom poremećaja pamćenja.

Tablica 2 - Klasifikacija amnezija

1. Amnezija s naglim početkom i postupnim nepotpunim oporavkom

tromboembolički infarkti obostrano ili jednostrano u dominantnoj (najčešće lijevoj) moždanoj hemisferi, u opskrbnom području stražnje moždane arterije ili donjim sljepoočnim ograncima

infarkti obostrano ili jednostrano u dominantnoj (lijevoj) moždanoj polutci u jezgri smještenoj u dubljim dijelovima mozga koja se naziva talamus

infarkti u području prednjih bazalnih dijelova mozga zbog začepljenja prednje moždane arterije ili prednje komunikantne arterije

subarahnoidalno krvarenje ("izljev krvi na mozak"), najčešće zbog prsnuća aneurizme prednje komunikantne arterije

ozljede međumozga, dijela sljepoočnog režnja ili očno-čeone regije

srčani arest, otrovanje ugljičnim monoksidom i druga hipoksična stanja (ozljede hipokampusa)

produljeni epileptični status

produljeni delirijum tremens

2. Amnezija s naglim početkom i kratkog trajanja

napadi temporalne epilepsije (izbijanja u sljepoočnom režnju)

postepileptička stanja

prolazna globalna amnezija

histerija

3. Amnezija subakutnog tipa, različitog stupnja oporavka, koja ostavlja trajne posljedice

Wernicke-Korsakoffljev sindrom

Herpes simplex encefalitis

tuberkuloza i druge granulomatozne upale

4. Sporo progredirajuća amnezija

tumori treće moždane komore i limbičkih kortikalnih struktura

Alzheimerova bolest i druge degenerativne bolesti koje zahvaćaju sljepoočni režanj

paraneoplastički "limbički" encefalitis

www.vasezdravlje.com

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!