Subarahnoidalno krvarenje (SAH)

Klinička slika subarahnoidalnog krvarenja

Bolest je najčešća u srednjoj životnoj dobi. Kod djece je aneurizma mala - kao zrno prosa. Kako čovjek raste, aneurizma se povećava i prsne uslijed povećanog tjelesnog napora. Prije rupture mogu se javiti paroksizmalne glavobolje. Aneurizme mogu biti praćene neurološkim simptomima uzrokovanim kompresijom, obično okulomotornog živca, što se očituje ptozom (spuštenom vjeđom), midrijazom (širokom zjenicom), strabizmom (razrokošću) i diplopijom (dvoslikama). Mogu se javiti simptomi lezije vidnog živca - oslabljen vid ili sljepoća. Simptomi kompresije drugih živaca su rijetki. Nakon tih neupadnih simptoma, odjednom uz glavobolju nastane ruptura. Češće je, međutim, da bolesnik prije rupture uopće nema nikakve simptome. Odjednom se javi glavobolja kakvu nikad prije nije osjetio (teška, eksplozivna). Glavobolja je praćena mučninom, povraćanjem, ukočenošću šije (nadražaj moždanih ovojnica). Svijest može biti, ali ne mora, poremećena. Postoji subfebrilna temperatura (do 37,5 stC).

Iako je klinička slika tipična, česta je zabluda da se radi o meningitisu. Kod meningitisa je nastanak produžen na dva - tri dana i temperatura je jako povišena. Često se postavi dijagnoza gripe ili ukliještenog živca, prava bolest se rijetko prepozna. U 85% slučajeva krvarenje se javlja u prednjoj, a samo u 15% u stražnjoj cirkulaciji. Može biti i više aneurizmi.

Dijagnoza subarahnoidalnog krvarenja​

Napravi se lumbalna punkcija i nađe krvav likvor. Ako se radi o subarahnoidalnom krvarenju, likvor će biti podjednako krvav u svim bočicama u koje se uzima.
Kasnije se radi angiografija (rendgenska snimka krvnih žila s kontrastom), da se utvrdi je li uzrok aneurizma ili a-v angiom. Ukoliko se nađu dvije ili više aneurizmi, pitanje je koja je rupturirala i koju operirati.

Komplikacije subarahnoidalnog krvarenja​

Smrtnost je 30%. Međutim opasnost od ponovnog krvarenja je velika, a to se najčešće događa u prvom tjednu od inicijalnog krvarenja. Recidivi krvarenja poslije 6 mjeseci su rijetki.

60% pacijenata s ponovnim krvarenjem umire.

Vazospazam (kontrakcija moždanih krvnih žila) je važna komplikacija. Produkti raspada podraže krvne žile te nastaje spazam (kontrakcija) i ishemija (smanjena opskrba krvlju) što može dovesti do smrti. Javlja se četvrtog dana, a najizraženiji je devetog dana. Traje do 3 tjedna i u tom razdoblju kirurški postupak nije moguć. Zato se odmah napravi hitna operacija ili se čeka dok se vazospazam ne povuče.

Razvoj komunicirajućeg hidrocefalusa je još jedna moguća komplikacija koja nastaje uslijed prisutnosti krvi u likvorskom prostoru, koja blokira ili otežava normalnu cirkulaciju i resorpciju likvora.