Vaskularna demencija

Definicija vaskularne demencije

Dolazi do gubitka pažnje i koncentracije, psihičkog, ali i tjelesnog zamaranja. Javljaju se promjene u raspoloženju, depresija ili agresivno ponašanje, halucijacije, parnoja. Karakteristične su promjene kao što je zapadnje u nerazložan plač ili smijeh. Govor je otežan, ne može se sjetiti adekvatne riječi, postaje jednostavan, služi se frazama.

Postoji nekoliko tipova demencija od kojih je vaskularna demencija druga po učestalosti, odmah iza Alzheimerove. Današnja saznanja govore u prilog miješanom tipu. Smatra se da su češće prisutna oba tipa demencije u jedne osobe.

Uzroci vaskularne demencije​

Osim općenito slabog protoka u krvnim žilama mozga (insuficijencija), oštećenja moždanog tkiva nakon krvarenja, bolesti krvnih žila mozga kao što je npr. temporalni arteritis ili sistemske bolesti npr. Lupus eritematodesa, osnovne promjene koje dovode do vakularne demencije su promjene na arterijama zbog ateroskleroze. One mogu dovesti do potpunog prekida protoka u arteriji i nastanka moždanog udara, ili mogu biti difuzne, kada zbog suženja na manjim arterijama dolazi do nedostatnog protoka i do slabije oskrbljenosti mozga. U tom slučaju postoje takozvani "tihi moždani udari" koji su pojedinačno mali i vide se na CT-u ili MR-u mozga, ali se klinički ne javljaju kao pravi moždani udari.

Svatko tko preživi moždani udar ne razvije vakularnu demenciju. Smatra se da otprilike jedna trećina pacijentata 6 mjeseci nakon preboljelog moždanog udara razvije znakove vakularne demencije.