Katarakta (siva mrena)

Definicija katarakte

Životni vijek ljudi, pogotovo u razvijenim zemljama značajno se produžio. Prosječni očekivani vijek muškaraca iznosi 74 godine, a žena 78 godina. Katarakta (zamućenje očne leće) vodeći je uzrok sljepoće u zemljama trećeg svijeta. Zbog bolje medicinske skrbi u razvijenim zemljama siva mrena ili katarakta se danas mnogo ranije operira (ne čeka se da sazrije), pa su i značajnije posljedice katarakte kao sljepoća, sekundarni glaukom ili duboke upale oka znatno rjeđe. Najčešće nastaje kao posljedica starenja, no također može nastati u bilo kojoj dobi kao posljedica šećerne bolesti, traume, uzimanja određenih lijekova (kortikosteroidi), zračenja (rendgenskog, ultraljubičastog, infracrvenog) ili može biti nasljedna (kongenitalna katarakta). Katarakta je prisutna u 50% osoba u dobi između 65. i 74. godine, te u 70% osoba starijih od 75 godina. Mehanizam nastanka katarakte nije još do kraja razjašnjen. Glavni simptomi katarakte su pad vidne oštrine i zamagljen vid.

Zamućenje očne leće je prirodan proces. Kako starimo u očnoj leći usporava se metabolizam i postupno se gomilaju sitna oštećenja koja se sve teže popravljaju. To rezultira zgušnjavanjem (agregacijom) lećnih proteina što se očituje kao zamućenja u leći. Starenjem i sve većim zamućivanjem očne leće, povećava se i njezina tvrdoća, odnosno katarakta sazrijeva. Stupnjevanje sive mrene po zrelosti obično se provodi na temelju vidne oštrine i pregleda oftalmologa pomoću biomikroskopa. Početna katarakta je ona kod koje je još uvijek relativno očuvana vidna oštrina, odnosno pacijent vidi 90 do 100%. Ona može biti veliki problem kod onih zanimanja koja zahtijevaju 100%-tnu vidnu oštrinu (npr. kirurg ili arhitekt). Kako katarakta sazrijeva, vidna oštrina sve se više smanjuje. Kod potpuno razvijene, zrele katarakte osoba vidi tek svjetlost i obrise predmeta. Osobe sa srednje zrelom kataraktom osim smanjene vidne oštrine često imaju i simptome poput bljeska zbog nepravilnog lomljenja zraka svjetlosti, što je osobito izraženo tijekom sunčanog vremena. Zbog zgušnjavanja jezgre (nukleusa) očne leće, može se pojaviti kratkovidnost što se očituje poboljšanjem vida na blizinu. U tom slučaju osoba bolje vidi na blizinu kada skine naočale i smatra da joj se vid poboljšao. Nažalost ova faza promjene dioptrije samo je privremena i ne događa se kod svih pacijenata. Napredovanjem zamućenja u leći, vid slabi i osoba vidi kao kroz maglu.

Osim u starijoj životnoj dobi, katarakta se može javiti i ranije. Kongenitalna katarakta prisutna je kod rođenja. Jako je važno da se odmah uoči, te učini operacija radi sprječavanja slabovidnosti djeteta. Ukoliko je kongenitalna katarakta takva da u potpunosti sprječava prolaz zraka svjetlosti do pozadine oka (mrežnice) gdje nastaje slika promatranog predmeta, potrebno je što prije učiniti operaciju. Naime, ukoliko se operacija ne učini u prva 2 do 4 tjedna života, oko i nakon operacije neće dobro vidjeti, jer se u mozgu neće razviti centar za gledanje tim okom.

Katarakta može biti posljedica ozljede ili zračenja. Udarac u oko ili ozljeda stranim tijelom najčešće su traumatske ozljede koje uzrokuju zamućenje očne leće. Nekada se takva zamućenja ne razviju u cijelosti već samo djelomično, pa ne smetaju značajnije i može ostati tako djelomično razvijena do duboke starosti. Također, razna zračenja mogu uzrokovati prijevremenu pojavu katarakte. To su prije svega ultraljubičasto zračenje i to posebno UV-A spektar, zatim rendgensko i infracrveno (toplinsko) zračenje. Zbog toga se preporučuje nositi zaštitne sunčane naočale s 100% UV filterom,jer se na taj način očna leća štiti od preranog starenja i zamućenja. U osoba koje su izložene ovim vrstama zračenja (staklopuhači, radiolozi, i sl.) potrebni su detaljni pregledi očne leće barem jednom godišnje.

Komplicirana katarakta je naziv za zamućenje očne leće koje nastaje kao posljedica neke druge očne bolesti. Primjeri uključuju glaukom, uveitis (upala žilnice), ablaciju mrežnice, pigmentnu distrofiju mrežnice, i dr. U većini slučaja komplicirana katarakta nalazi se samo na jednom oku. Liječenje komplicirane katarakte teže je nego obične katarakte koja je posljedica starenja.

Katarakta u osoba sa šećernom bolešću (diabetes mellitus) prema definiciji nije komplicirana, no zbog poremećenog metabolizma u osoba s dijabetesom zamućenja očne leće nastaju ranije nego u osoba iste dobi i spola koje nemaju dijabetes. Osim toga, u osoba sa šećernom bolešću postoji i povećana sklonost za pojavu promjena na krvnim žilama mrežnice koje se zajedničkim imenom zovu dijabetička retinopatija. Osnovni preduvjet za uspješnu dijagnostiku, praćenje i liječenje promjena na očnoj pozadini je prozirnost očnih medija, pa time i očne leće. Kada je siva mrena već uznapredovala, laser koji se primjenjuje u zaustavljanju napredovanja dijabetičke retinopatije ne može prodrijeti u unutrašnjost oka do očne pozadine. Također, niti oftalmolog koji prati razvoj dijabetičke retinopatije, zbog zamućenja u leći ne može jasno vidjeti da li je došlo do napredovanja retinopatije. Zbog toga je takvu mrenu u pravilu potrebno operirati što ranije.