Strabizam - škiljavost

Uzroci strabizma

Za normalan vid potrebna je oštra slika koja pada na odgovarajuća mjesta u oku, uredna funkcija svih vanjskih očnih mišića i da mozak bude sposoban od primljenih podražaja stvoriti ispravnu sliku. Uzroci strabizma se mogu podijeliti u nekoliko skupina:
Senzorni uzroci dovode do škiljenja ako se na oba oka stvaraju slike suviše različite da bi se mogle ujediniti. Svaka očna bolest može uzrokovati strabizam, npr. zamućenje rožnice, prirođena siva mrena, bolesti mrežnice i propadanje vidnog živca. Ako bolest nastane u ranoj životnoj dobi uglavnom se razvija konvergentni, a u odraslih divergentni strabizam. Kod obostrane rane pojave strabizma razvija se treperenje očne jabučice (nistagmus), a većinom i slabovidnost. Važni su i optički činioci: dalekovidnost te kratkovidnost na jedno oko.
Anatomski uzroci su suženje kostiju oko oka (kraniostenoze), prevelik razmak između očiju (hipertelorizam), promjene u mišićima - njihovim hvatištima razvijenosti, dužini i jačini.
Inervacijski uzroci (poremećaji živčanog tkiva) mogu biti poremećaji akomodacije i divergencije, slabo spajanje dviju slika ili centralni poremećaji u mozgu. Dalekovidno oko prejako akomodira pa može nastati tzv. akomodativni strabizam. To se javlja kod dalekovidnosti srednje jačine (2-6 dioptrija); kod manjih dalekovidnosti nalaze se skriveni strabizmi, a kod većih se pogreška ne nastoji ispraviti akomodacijom.
Kod kratkovidnih osoba postoji sklonost divergentnom strabizmu u srednjih i malih kratkovidnosti jer oni ne moraju akomodirati na blizinu da bi oštro vidjeli. U visokih kratkovidnosti javlja se konvergentni strabizam jer te osobe moraju sve primicati jako blizu očima da bi vidjeli. Strabizam se može naći u djece koja su preboljela upalu mozga (encefalitis).
Psihosomatski strabizam može nastati nakon psihičkih trauma te kod preslabe ili prejake podražljivosti mozga. Uz škiljenje se tada često nalaze i mucanje, teškoće pri čitanju i pisanju.

Učestalost

Strabizam je vrlo čest, javlja se u 4-6% ljudi, od kojih 50% ima slabovidnost škiljavog oka.

Je li strabizam nasljedan?

Nasljeđe ima određenu ulogu u nastanku strabizma. Često se nalazi u roditelja i braće škiljavih osoba, a vjerojatno se nasljeđuju samo čimbenici rizika koji dovode do škiljenja, npr. dalekovidnost i astigmatizam.

Konkomitantni, paralitički i latentni strabizam

Konkomitantni strabizam je otklon oka koji je jednak u svim smjerovima pogleda, svi očni mišići normalno funkcioniraju, a postoji samo poremećaj položaja očiju. Dakle, oko je u otklonu, ali je pokretljivost normalna. Konkomitantni strabizam može biti prirođen ili nastaje rano u djetinjstvu, do treće godine, iznimno do pete.
Kod paralitičkog strabizma oko zaostaje u smjeru paraliziranog mišića. Veličina otklona oka se mijenja, a kut je veći u smjeru djelovanja paraliziranog mišića i pri fiksaciji bolesnim okom.
Prikriveni, latentni, strabizam je lagana neparalelnost vidnih osovina koja se ispravlja u procesu spajanja slike iz oba oka, a otkriva se samo određenim testovima.