Gastroezofagealna refluksna bolest

Simptomi gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a)

Simptomi GERB-a pokazatelj su potencijalne ozljede tkiva zbog produženog izlaganja kiselini. Količina refluksa koja je potrebna za nastanak simptoma razlikuje se jer je svaka osoba drugačija. Oštećenje jednjaka nastaje kad je refluks kiseline previše čest, previše kisel te kad jednjak više ne može brzo odstraniti kiselinu.

Najčešći simptom GERB-a je žgaravica ili piroza (pyrosis), regurgitacija te otežano gutanje (disfagija). Osim niza probavnih simptoma, GERBu se pripisuju i simptomi astme, upale grkljana (laringitis) i dugotrajan kašalj.

Žgaravica se obično opisuje kao žareća bol u gornjem dijelu trbuha, ispod prsne kosti koja se može širiti u vrat, a najčešće se javlja nakon jela. Regurgitacija je slobodno vraćanje sadržaja želuca i jednjaka u grlo bez mučnine, nadražaja na povraćanje ili grčeva trbuha. Tipično se regurgitira kiseli tekući sadržaj pomiješan s malom količinom neprobavljene hrane. Disfagija je česta nakon dužeg perioda žgaravice. Ako se otežano gutanje s vremenom pogoršava, to može biti znak nastanka suženja jednjaka (striktura). Ipak, češće nastaje zbog upale jednjaka i poremećenog kretanja hrane niz jednjak. Najopasniji uzrok disfagije je karcinom jednjaka.

Drugi simptomi GERBa mogu biti: bol u prsima, bol u želucu s vraćanjem vodenog sadržaja u usta, stalni osjećaj postojanja "komada" u grlu bez obzira na gutanje, bolno gutanje, mučnina, trajna promuklost, dugotrajan kašalj, novi nastup astme ili astmatični napadaji isključivo tijekom noći, ubrzano propadanje zubi, ponavljana upala pluća, kronična upala sinusa, buđenje iz sna uz osjećaj gušenja.

Bol povezana s GERBom može oponašati anginu pektoris te se tipično opisuje kao stiskanje ili žarenje ispod prsne kosti sa širenjem u leđa, vrat, čeljust ili ruke; traje nekoliko minuta do sati, a prestaje spontano ili nakon uzimanja antacida. Obično s javlja nakon jela, budi pacijente iz sna te može biti uzrokovana emocionalnim stresom. Bolno gutanje (odinofagija) nije čest simptom i može ukazivati na postojanje čira na jednjaku.

Što je gastroezofagealna refluksna bolest?

Zbog velikog broja simptoma koji se pripisuju GERB-u, postoje znatna neslaganja oko definicije bolesti. Refluks je naziv za vraćanje natrag, obrnuti tijek; kod ove bolesti označuje vraćanje želučane kiseline natrag u jednjak. Produženo izlaganje kiselini u jednjaku uzrokuje oštećenje tkiva. Kiselina može ući u grkljan i oštetiti glasnice, može biti udahnuta u pluća 9 aspiracija) te uzrokovati njihovu upalu.
Uopćeno, GERB se pripisuje pacijentima koji imaju simptome gastroezofagealnog refluksa (vraćanja kiseline iz želuca u jednjak) ili njegove komplikacije, ali ne nužno i upalu jednjaka.

Razliku između normalnog funkcioniranja organizma i GERB-a nije jednostavno definirati jer je određeni stupanj refluksa prirodan, fiziološki. Fiziološki refluks se tipično javlja nakon jela, kratko traje, ne uzrokuje simptome i rijetko se javlja tijekom spavanja. Patološki (bolesni) refluks uzrokuje simptome te se često javlja noću.

Refluksni ezofagitis je upala jednjaka zbog refluksa, a dijagnosticira se kod pacijenata koji uz simptome GERBa imaju pretragama (endoskopski, histološki) dokazanu upalu jednjaka.

Nazivlje

Latinski naziv: Reflux gastroesophagi
Engleski naziv: Gastroesophageal Reflux Disease (GERD)

Jednjak

Jednjak (oesophagus) je mišićna cijev kojom hrana prolazi od grla do želuca. Mišićni slojevi jednjaka se šire za vrijeme prolaska hrane te stežu kako bi ubrzali njen put ka želucu. Na donjem kraju jednjaka je spoj sa želucem i tu se nalazi kružni mišić (donji ezofagusni sfinkter) koji dozvoljava prolaz hrane u želudac. Taj je mišić normalno stegnut, a opušta se nakon kontakta s hranom, dozvoljava njen prolazak, a nakon toga se zatvara i sprječava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Ako je ovaj mišić slab ili predugo ostaje opušten, povećava se vjerojatnost refluksa kiseline.

Unutrašnjost (šupljina) jednjaka obložena je sluznicom koja se razlikuje od sluznice želuca te nije predviđena za učestali kontakt s kiselinom. Kiselina se normalno nalazi u želucu gdje ima ulogu u probavi hrane. Duža prisutnost kiseline u jednjaku uzrokuje cijeli niz oštećenja.

Jednjak iz prsne u trbušnu šupljinu prolazi kroz otvor u dijafragmi (ošitu), velikom plosnatom mišiću koji razdvaja ove dvije šupljine te ima ulogu pri disanju. Otvor u dijafragmi kroz koji prolazi jednjak naziva se dijafragmatični hiatus. Kod zdrave osobe, stezanje hiatusa potpomaže funkciju donjeg sfinktera jednjaka, osobito tijekom saginjanja, kašljanja ili napinjanja. Ako oslabi mišić dijafragme oko hiatusa, dio želuca može proći kroz otvor u prsnu šupljinu, što se naziva hiatus hernia. Postojanje hernije olakšava refluks. Hernija je češća kod osoba starijih od pedeset godina, a trudnoća i pretilost su rizični čimbenici za njen nastanak.