Neulkusna dispepsija (NUD)

Bolesnici s ulkusnom dispepsijom imaju snižen prag percepcije mehaničke želučane distenzije te nakon intraduodenalne infuzije lipida, dok infuzija glukoze ne utječe značajnije na prag percepcije. Kontroverzni su podaci o pragu percepcije pri balonskoj dilataciji tankoga crijeva. Dok se u nekim studijama ističe snižen prag percepcije, u drugima se to ne dokazuje.

Kategorija: Probavni sustav

Zašto nastaju bolovi?

Visceralna hiperalgezija, prisutna u bolesnika s neulkusnom dispepsijom, mogla bi biti posljedica hiperekscitabilnosti neurona stražnjih rogova kralježnične moždine. Ekstraintestinalne komplikacije, kao što su bol u leđima i glavobolja, tumače se poremećajem procesiranja informacija u središnjem živčanom sustavu. Vagalni i spinalni aferentni signali modificiraju visceralnu senzaciju, a poremećaj funkcije vagusa dokazan je u bolesnika s NUD i SIC. Tako je kod bolesnika s dispepsijom, kao i onih koji boluju od dijabetesa melitusa, povećan dijametar antruma. To je povezano s vagusnom funkcijom koja se indirektno procjenjuje varijabilnošću srčane frekvencije. Simptomi kao što su nadutost i postprandijalna punoća često se javljaju u bolesnika nakon vagotomije, a smatra se da su posljedica poremećaja relaksacije fundusa posredovane vagusom.

Zašto nastaje dispepsija?

Ne postoje razlike u lučenju želučane kiseline između zdravih ispitanika i bolesnika s NUD kako u bazalnim uvjetima, tako i kod vršnih koncentracija. Međutim, GRP (gastrin related peptide) uvjetovana sekrecija u postprandijalnim stanjima viša je kod bolesnika koji imaju neulkusnu dispepsiju i infekciju Helicobacterom pylori u odnosu na zdrave ispitanike.

Bolesnici s neulkusnom dispepsijom koji dolaze tražiti medicinsku pomoć češće pate od anksioznosti, depresije te imaju povišen somatizacijski "score". Ti podaci govore u prilog postojanju poremećaja modulirajuće uloge središnjega živčanog sustava kod bolesnika s NUD. Međutim, činjenica da nestankom simptoma dispepsije u nekih bolesnika dolazi do normalizacije psihičkih poremećaja govori za to da bi oni u tih bolesnika mogli biti posljedica, a ne uzrok bolesti. S druge strane, stresna događanja iz bolesnikova okružja mogu dovesti do pojave abdominalne simptomatologije i psiholoških poremećaja. Precizni patogenetski mehanizam nastanka simptoma u bolesnika s dispepsijom i dalje ostaje nepoznat.

Dugotrajna uzimanja acetilsalicilne kiseline i drugih nesteroidnih antireumatika (NSAID) uzrokuju asimptomatske mukozne lezije u 60%, a vrijed u 10 do 30% bolesnika. Međutim, nejasna je povezanost primjene NSAID i NUD, osobito kod dugotrajnog uzimanja lijekova.

Kava i alkohol stimuliraju sekreciju kiseline te mogu na taj način dovesti do nastanka dispepsije, a isto tako pospješuju gastroezofagealni refluks u nekih bolesnika s dispepsijom.

www.plivazdravlje.hr

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!