Atrijski septalni defekt

Razvoj poremećaja

Funkcija srca i tijela postojanjem ASD-a nije pogođena dok je fetus još u maternici, uglavnom zbog toga sto nerođeno dijete ne koristi pluća (iz majčine krvi dobija sav potreban kisik i hranu) pa se veliki dio krvi kanalizira drugim putevima u tjelesnu cirkulaciju. Fetalni krvotok se razlikuje od krvotoka odraslih.

Nakon rođenja se počinju koristiti pluća i normalno znatno poraste protok krvi u plućnom krvotoku i tlak u lijevom srcu. Bez obzira na smještaj defekta srčane pregrade među pretklijetkama, poremečaj koji posljedično nastaje je otprilike jednak.

Ako postoji mali ASD, tlak u lijevoj pretklijetki ostaje veći nego u desnoj pa krv iz lijevog srca kroz šupljinu prelazi u desno. Tlakovi u lijevom i desnom srcu te količina krvi koja prolazi kroz otvor ovisi o veličini defekta te relativnoj rastezljivosti desnog i lijevog srca. Lijevo-desni protok krvi (engl. shunt) nastaje prvenstveno u kasnoj sistoli te ranoj dijastoli te se nešto pojačava tijekom atrijske sistole.

Čak i kad su tlakovi u lijevoj i desnoj pretklijetki jednaki, krv kroz otvor svejedno teče u lijevo-desnom smjeru jer je desno srce popustljivije.

Ne samo sto abnormalni protok krvi vraća arterijsku krv iz lijevo u desno srce te ponovo u pluća, već ovaj povećan volumen krvi znatno opterećuje desno srce i pluća koji sad moraju vise raditi. Nastaje tzv. beskorisni krug - određena količina krvi se vraća iz lijevog atrija u desni atrij, otkud ide u desnu klijetku, plućnu arteriju, u pluća pa u lijevi atrij otkud se ponovno vraća u desni atrij. Plućni protok krvi zna biti osam puta veći nego protok u cijelom tijelu, ali u mladih odraslih osoba bez simptoma češće je 2-5 puta veći. Zbog ovog viska krvi desno srce vise radi pa se povećava i zadebljava kako bi uspjelo sve ispumpati u pluća. Proširenje desnog srca vidljivo je na rendgenskim i ultrazvučnim snimkama. Zbog povećanog volumena i tlaka krvi u desnom srcu proširuje se i plućna arterija te arterije u samim plućima koje se ponekad opažaju na rendgenskim snimkama.

Preopterećenje volumenom u desnoj strani srca obično se godinama dobro podnosi.

Eventualni razvoj bolesti plućnih krvnih žila signalizira nastup povećanog krvnog tlaka u plućima (plućna hipertenzija) čija je posljedica Eisenmengerov sindrom: zatajene desnog srca te promjena smjera protoka krvi kroz ASD. Zbog povišenog tlaka u plućima, krv sad iz desne pretklijetke teče u lijevu.

Razvoj plućne hipertenzije ovisi o veličini i trajanju abnormalnog protoka krvi kroz ASD te o nepoznatim individualnim čimbenicima. Plućna hipertenzija je opisana i kod pacijenata nakon kirurškog zatvaranja srčanog defekta koji su u vrijeme operacije imali uredan protok krvi kroz pluća, ali ovakvi su slučajevi vrlo rijetki.

Rizični čimbenici

Nisu utvrdjeni nikakvi rizični faktori od strane roditelja ili lijekovi/otrovi uzimani u trudnoći koji bi bili povezani s nastankom ove bolesti.