Mola hydatidosa - grozdasta potajnica

Učestalost mola hydatidose

U Europi i SAD-u učestalost mole je jedna na 500-100 trudnoća (1:500-1000).
Iz nepoznatih razloga učestalost mole je znatno veća u azijskim zemljama nego u drugim dijelovima svijeta gdje se jedna mola hydatidosa javlja na svakih 100-500 trudnoća.

Podjela mola hydatidose​

Mola hydatidosa obično se dijeli na kompletnu i djelomičnu.

Kompletna hidatidozna mola nikada ne sadrži dijelove zametka. Sve su korionske resice (resice posteljice) abnormalne, a epitelne stanice koriona su diploidne (46xx ili rjeđe 46xy).

Djelomična mola hidatidoza sadrži dijelove fetusa, ima neke dijelove normalne i gotovo uvijek je triploidna (npr. 69xxy).

Od ukupnog broja mola, 25-45% je djelomičnih, a 55-75% kompletnih.

Kompletna hidatidozna mola

Kompletna mola (grozdasta ili mjehurasta potajnica) je obično udužena s trudnoćom bez ploda (anembrionalni graviditet, "blighted ovum", mola sterilis) ili vrlo rano nastupi smrt zametka.

Može se razviti u bilo kojem razdoblju plodne dobi, ali joj je učestalost znatno češća u žena starijih od 40 godina te u mlađih od 14. Od svih molarnih trudnoća, 55-75% ih je s kompletnom molom.

Promjene: posteljica ima znatno veći volumen nego što se to očekuje s obzirom na tjedan trudnoće. Ako je maternica čitava promijenjena, može biti teška i do 2 kg. Zahvaćene resice maternice su pretvorene u prozračne mjehuriće čija je veličina uvjetovana dužinom trajanja mole te mogu biti velike od nekoliko milimetara do 1.5 cm.

Mikroskopski se vide široke resice posteljice ispunjene tekućinom. U resicama nedostaju krvne žile, a cito- i sinciciotrofoblast bujaju. Uz cistične resice mogu se naći i atrofične i stanjene. Na mjestu sijela posteljice nalaze se krupne stanice trofoblasta.

Hidatiformna mola s naglašenim umnažanjem (hiperplazijom) stanica trofoblasta predstavlja prekancerozu (stanje povećanog rizika za razvoj karcinoma). Koriokarcinom se deset puta češće pojavljuje nakon trudnoće s hidatiformnom molom negoli kod normalne trudnoće. Važno obilježje te bolesti je stvaranje hormona humanog korionskog gonadotropina (HCG), bez obzira je li riječ o normalnom, abnormalnom ili tumorskom trofoblastu. Pozitivan HCG može biti i jedini znak te bolesti pa se koristi i kao kontrola uspješnosti odstranjenja odnosno liječenja mole. U većine je žena nakon odstranjenja mole HCG negativan. U 10-30% žena je nužna kemoterapija.

Djelomična hidatidozna mola

Djelomična mola hydatidosa razvija se obično u trudnoći u kojoj je nastupila rana smrt ploda ili nakon spontanog pobačaja.

Pregledom posteljice se uz normalno tkivo nalaze i promijenjeni dijelovi sa svim karakteristikama kao kod kompletne, međutim posteljica kod djelomične mole nema tako velik volumen kao kod kompletne. Ako je prisutan plod, može pokazivati znakove poremećaja razvoja. Mikroskopski se uz normalne resice nalaze i promijenjene, otečene, bez krvnih žila, sa žarištima bujanja trofoblasta na površini resica. Hiperplazija stanica trofoblasta (osobito sinciciotrofoblasta) je umjerena uz izraženu vakuolizaciju stanica.

Većina parcijalnih mola pokazuju promjene broja kromosoma te su triploidne (69xxx ili 69xxy), a manji broj pokazuje trisomiju 16 (postojanje tri kromosoma 16 umjesto normalna dva).

Rizik za razvoj karcinoma je četverostruko manji nego kod kompletne mole.

Razina HCG je kod kompletne mole znatno veća nego kod parcijalne. Nasuprot tome, placentarna alkalna fosfataza (PLAP) ima znatno veću razinu kod kompletne mole.