Artroza zglobova

Simptomi artroze zglobova

Artroza može zahvatiti bilo koji zglob na tijelu, ali pretežno su zahvaćeni zglobovi donjih udova i to koljena i kukovi te kralježnica.

Degenerativni proces je obično polagan i progresivan.

Hijalina hrskavica se polagano troši da bi na nekim dijelovima i potpuno nestala, na rubovima zgloba nastaju karakteristični koštani izdanci osteofiti. Osteofiti su koštane promjene koje nastaju kao kompenzacijski odgovor na opterećenje, odnosno te promjene nastoje povećati samu površinu zgloba i tako smanjiti opterećenje na zglobu. Ove promjene su vidljive rentgenskom slikom i ne moraju još stvarati kliničke simptome.

Progresijom bolesti dolazi do pojave simptoma:

• Bol - je glavni simptom artroze. Bol je najčešće stalno prisutna, a pojačava se pri određenoj tjelesnoj aktivnosti (npr. dugo hodanje) ili pri određenim pokretima.
• Oteklina zgloba.
• Ograničena pokretljivost u zglobu - karakteristična je nemogućnost izvođenja kretnje u zglobu do kraja, npr. osoba ne može ispružiti nogu do kraja.
• Krepitacije u zglobu.
• Deformitet zgloba - deformacije zgloba se javljaju najčešće u poodmakloj fazi bolesti, a promijene u zglobu koje nastaju su zadebljanje zglobne čahure i izljev u zglobnoj šupljini. Kasnijom progresijom bolesti dolazi do razvoja ukočenja zgloba i kontraktura.
• Hipotrofija i atrofija mišića - posebno je izražena npr. atrofija kvadricepsa kod artroze koljenskog zgloba.
• Osjetljivost zgloba na palpaciju.
• Otežana poktretljivost.
• Bol se smanjuje pri mirovanju.

Degenerativne bolesti zglobova ili artroze spadaju u najraširenije bolesti današnjice.

Artroza zglobova se javlja podjednako često u muškaraca i žena, a posebno je česta nakon 55. godine života. Smatra se da čak 40% osoba iznad 45.godine života ima početne degenerativne promjene na zglobovima koje su bez vidljivih kliničkih simptoma, a uočavaju se tek radiološkim snimkama zgloba.

Artroza je općenito karakterizirana preranim i ubrzanim propadanjem hrskavice ili čak potpunim nestajanjem hrskavice unutar zgloba.

Početne promjene ove bolesti prolaze uglavnom bez simptoma. Simptomi se razvijaju obično onda kada ostaci razorene hrskavice uzrokuju upalu sinovijalne membrane odnosno sinovitis što se očituje crvenilo, oteklinom i boli u zglobu.

Glavni dijelovi zgloba su: zglobne plohe, zglobna čahura i zglobna šupljina. Zglobna tijela su u stvari krajevi kostiju koji sudjeluju u stvaranju pojedinog zgloba. Na krajevima zglobnih tijela se nalaze zglobne plohe koje su prekrivene hrskavicom i u izravnoj su komunikaciji s zglobnom šupljinom.

Hrskavica ima glavnu funkciju pravilne raspodjele opterećenja na zglobnim plohama i zaštitu zgloba od naglih potresa i udaraca.

Cijeli zglob je obavijen zglobnom čahurom koja je vezana za krajeve koštanih zglobnih tijela i također ima zaštitnu ulogu zgloba. Sastoji se od dvije opne, vanjske koja obavija zglob izvana i unutrašnje koja obavija zglob iznutra (sinovijalna membrana). Zglobna čahura također luči zglobnu tekućinu u zglobnu šupljinu i tako prehranjuje hrskavicu koja nema vlastite krvne žile. Stabilitet zgloba osiguravaju okolni ligamenti i tetive mišića koji se vežu za zglob.

Podjela artroza

Glavna podjela artroza je na primarne i sekundarne artroze. Primarne artroze su rjeđe i nastaju zbog prirođeno slabe i preosjetljive hrskavice dok je opterećenje samog zgloba u granicama normale.

Sekundarna artroza je mnogo češća i karakterizirana je prirodno normalnom i zdravom hrskavicom koja se počinje pojačano trošiti i propadati uslijed povećanog ili nepravilnog opterečenja.

Građa hrskavice

Hijalina hrskavica koja se nalazi unutar zgloba je debela svega nekoliko milimetara no može podnositi opterećenja nekoliko puta veća od tjelesne težine. Ovo svojstvo hrskavice je moguće zbog njezine spefične građe. Naime, hijalina hrskavica se sastoji od guste mreže kolagenskih vlakana koja imaju sposobnost vezati i otpuštati vodu, što čini hrskavicu savršenim amortizerom za zglob.

Prilikom opterećenja zgloba dolazi do istiskivanja vode iz kolagenske mreže u sinovijski prostor, a pri rasterećenju dolazi do ponovnog usisavanja te vode u kolagensku mrežu.